Jesu li najviši čelnici Bosne i Hercegovine više zainteresirani za vlastite interese i kratkoročnu političku dobit nego za evropski put i napredak zemlje? Ovo pitanje nameće se nakon svih opstrukcija koje u posljednjih nekoliko dana prijete da potpuno ugroze evropski put zemlje.
Odgovori će se znati uskoro, jer će već naredne sedmice na susretu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel morati pokazati rezultate i zajednički nastup kojeg, bar ako je suditi prema posljednjim zbivanjima u Predsjedništvu BiH nema, a 13. jula ministri vanjskih poslova EU, trebaju dati mišljenje o aplikaciji za članstvo. Analitičari vjeruju kako je političkim subjektima u BiH sve jasnije da im izmiče moć manipuliranja, a dolazi vrijeme kada se mora konkretno i raditi. No, nije baš jasno jesu li se spremni odreći moći. Nakon odluke o objavi rezultata popisa stanovništva, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske, Mladen Ivanić, najavio je preokret, kako kaže, u drugom poluvremenu, što u prevodu znači zatezanje političkih odnosa. Ovaj put radi se o ne prihvatanju odluke o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), dok o njoj finalnu riječ ne da Vlada Republike Srpske (RS).
Mladen Ivanić
“BiH preglasavanjem ne može funkcionisati da se mora vratiti na uvažavanje sva tri naroda i zato mislim da ćemo sada sigurno jedno vrijeme imati ozbiljnu krizu unutar institucija BiH”, riječi su Ivanića. Kao izgovor koristi se stav Vlade RS koja smatra da će predloženim pozicijama biti dodatno devastiran agrarni sektor tog entiteta, te se očekuje da oni daju svoj konačan stav. Zanimljivo je da su jednoglasno u Vijeću ministara prilagodbe SSP podržali svi ministri uključujući i one iz Saveza za promjene, čemu pripada i Ivanićev PDP (Partija demokratskog procesa). Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Denis Zvizdić, kaže kako u prilagođenom Sporazumu nema ništa štetno po BiH. On je pozvao da se po strani ostave lične i političke nesuglasice, te se počne govoriti o konkretnim stvarima. “Prava teme jeste zašto Bosna i Hercegovina ne povlači IPARD fondove (Instrument za pretpristupni ruralni razvoj) koji su direktno namijenjeni poljoprivrednim proizvođačima u BiH, koje će koristiti entiteti i poljoprivrednici i zašto već dugo nemamo saglasnost entiteta da možemo povlačiti IPARD fondove? U ovome rasponu u kojem razgovaram, a to su četiri godine, izgubiće se 80 do sto miliona eura, koji bi išli direktno poljoprivrednim proizvođačina u oba entiteta i Brčko distriktu”, navodi Zvizdić.
Vrijeme ističe i približava se i 13. juli, datum kada bi ministri vanjskih poslova Evropske unije trebali dati mišljenje o bh. aplikaciji za članstvo, a prethodno će se članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine sastati sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, koja očekuje jedistven stav i konkretan posao, u zamjenu za potporu aplikaciji. Sudeći prema navedenom tog stava nema. A nema ga jer su sankcije EU za bh. vlasti suviše apstraktne – smatra analitičar Srećko Latal. Predlaže da probaju princip na koji je to radio Međunarodni monetarni fond (MMF). “Znači, uslovi koje je MMF tražio za zaključenje ovog aranžmana bili su puno teži i puno nepopularniji od bilo čega što je Evropska unija tražila od bh. lidera, međutim, ti uslovi su mahom ispunjeni. Ono što će MMF tražiti u narednom periodu će biti možda još i teži zahtjevi, a to je, prije svega, kresanje javne potrošnje, smanjenje javne administracije”, kaže Latal, te dodaje:
“U situaciji gdje je Bosna i Hercegovina gotovo ostala bez keša, čak i ti teški i nezahvalni uslovi – reforme – bili su implementirani, kako bi BiH dobila prvu tranšu novog MMF-ovog aranžmana, prije lokalnih izbora. Tako da mislim da Evropska unija može da nađe neke zaključke u načinu na koji je MMF pregovarao i da na taj način ojača svoj pristup.” Reformski zakoni usvajaju se po hitnom postupku, a mehanizma koordinacije, uprkos lažnom obećanju datom pri predaji aplikacije nema. Odavno je trebalo reći dosta ovakvom političkom nastupu, ali pozicije su draže od okretanja leđa dosadašnjim manipulacijama – ističe Ivan Šijaković, profesor sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci. “Političari koji su na vlasti u BiH to nikako neće učiniti, niti to reći. Njih ne brine put ka EU. Zapravo, brine ih, ali da bi započeli ozbiljan proces, jer bi u tom slučaju iz njihovih ruku otišli glavni aduti kojima oni upravljaju u Bosni i Hercegovini – stvaranje međusobnih konflikata, širenje straha, nepoverenja, podmetanje, okrivljavanje uvek nekog drugog – a kada krenete u EU morate ispunjavati ono što EU govori”, zaključuje Šijaković.
Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, blokirao je sazivanje hitne telefonske sjednice Predsjedništva BiH na kojoj bi bila razmatrana informacija o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, prenose federalni mediji. Ivanić je odbio ovaj zahtjev, zahtijevajući da se o adaptaciji SSP-a izjasni i Vlada Republike Srpske. Hrvatski član Predsjedništva Dragan Čović bio je protiv uključivanja vlada entiteta, ali je zatražio, ako već bude uključen entitetski nivo, da se o adaptiranom SSP-u izjasne kantonalne vlade i Brčko distrikt. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović prihvatio je izjašnjenje entitetskih i kantonalnih vlada. Svih deset kantona i Brčko distrikt dali su saglasnost na adaptirani SSP, ali se još čekaju entitetske vlade. Vlada FBiH će svoje odobrenje dati najvjerovatnije u naredna dva ili tri dana. Konačni rok je 13. jul kada se u Slovačkoj održava sastanak ministara inostranih poslova zemalja EU.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
