Tokom današnje institucionalizirane javne rasprave o statusu Sutorine, preovladavalo je mišljenje da država Bosna i Hercegovina može mirnim putem vratiti u njene granice područje Sutorine.
Vlasnički papir
Po mišljenju gotovo svih diskutanata, BiH na to ima pravo i neoborive argumente za dokazivanje da je Sutorina odavno njena teritorija koju već više od 70 godina posjeduje susjedna država Crna Gora, ali za to nema i “vlasnički papir”.
Jedan od načina za povrat Sutorine su pregovori bosanskohercegovačkog i crnogorskog establišmenta, a ako to ne bude moguće, treba se obratiti Međunarodnom sudu pravde u Haagu, rekli su brojni diskutanti, među njima predstavnici pravne i geografske struke, bosanskohercegovačkih institucija, građanskih udruženja i drugi učesnici.
Na samom kraju rasprave kojom je moderirao predsjedavajući Ustavnopravne komisije Željko Komšić, obratio se doktor političkih nauka Zlatko Hadžidedić kao rijetki diskutant koji nema isto mišljenje u pogledu dokumenata na koje se BiH, prema zagovornicima prve teze, može pozvati u eventualnom procesu u haškim sudom.
Gotovo svi prije Hadžidedića su rekli da BiH ima snažan argument u tome što je kao država međunarodno priznata u avnojevskim granicama a prethodno, odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine, njene granice su definirane s dva izlaza na more – kod Neuma i Sutorine. Područje katastarskih općina Sutorina i Kruševica, iz nekadašnje općine Primorska, uredbom jednog od ministara u Kraljevini Jugoslaviji pripojeno je iz trebinjskog u bokokotorski srez, ali bosanskohergovačka skupština to nikada nije odobrila i u slučaju sudske arbitraže, ova činjenica bi oduzela sve argumente na koje bi se eventualno mogla pozvati Crna Gora, smatraju zagovornici obaveznog pokretanja sudskog spora o Sutorini.
Prof. Hadžidedić, međutim, smatra da se oni olako “igraju” kada se pozivaju na odluke AVNOJ-a i Berlinskog kongresa jer ih je Badinterova komisija stavila van snage kao akte na koje se treba oslanjati pri određivanju granica samim tim što je kao polazište tretirala Ustav iz 1974. godine (iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije), kada je Sutorina već bila u crnogorskim granicama.
Drugo, dodaje Hadžidedić, današnja BiH je tvorevina na osnovu Dejtonskog ugovora i svako pokretanje spora u Haagu vezanog za (među)državne granice, značilo bi i “raspakivanje tog paketa”.
Protivnici Hadžidedićevog mišljenja su odmah po njegovoj diskusiji zatražili replike, među njima prvi profesor Suad Kurtćehajić, ali kako je Hadžidedić bio posljednji najavljeni govornik ove duge javne rasprave, Željko Komšić je odmah nakon njegovog obraćanja proglasio raspravu završenom.
Uslijedila je neoficijalna ‘rasprava’ ovih govornika s Hadžidedićem po izlasku iz sale.
Komšić je kasnije novinarima rekao da će transkript svih diskusija s oficijelnog dijela i dostavljeni pisani materijali biti proslijeđeni poslanicima Predstavničkog doma koji treba da kažu završnu riječ.
Profesor Omer Ibrahimagić je bio jedan od govornika koji smatraju da Bosna i Hercegovina, bude li po pravdi, može vratiti Sutorinu u njene granice u postupku u Međunarodnom sudu pravde u Haagu.
Kako su prije njega o pravnim stvarima govorili i ljudi drugih vokacija, Ibrahimagić je, “uz dužno poštovanje” takvima, zaključio da ovaj problem ipak treba prepustiti stručnjacima, pravnicima, te u eventualni proces ući pripremljeno, s argumentima, a nikako (samo) s emocijama.
Pravni problem
Treba se otkloniti od političkih, ekonomskih i drugih razloga i problem tretirati isključivo kao pravni, smatra on.
Profesor s Fakulteta političkih nauka Suad Kurtćehajić, koji je više puta dosad u javnosti govorio o incijativi za vraćanje Sutorine Bosni i Hercegovini, kazao je da Parlamentarna skupština BiH ni po koju cijenu ne treba da odobri sporazum o granicama između dviju država, koji je predložila međudržavna komisija a koji “ostavlja Sutorinu Crnoj Gori”.
Po Kurtćehajiću bi pokretanje sudskog spora značilo pred građanima BiH da su se njihove zvanične institucije založile za nešto što je od davnina njihovo, a ne crnogorsko.
– Neka sud, ako hoće, ostavi Sutorinu Crnoj Gori, ali parlament BiH to ne smije učiniti. To bi vrijeđalo inteligenciju – kazao je između ostalog ovaj zagovornik vraćanja Sutorine u bh. granice.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana
