U ponedjeljak početak procesa – Tužbe neće imati posljedice na odnose Srbije i Hrvatske – Pupovac: Srbi u Hrvatskoj između “čekića i nakovnja”
2. Mart. 2014. u 5:57

Zagreb – Hag – Beograd –  Pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu sutra će početi usmena rasprava u sporu između Hrvatske i Srbije po tužbi i kontratužbi za genocid. Kako nijedna od strana u sporu nije podnjela odštetni zahjtev prema drugoj državi, sud se tim pitanjem neće ni baviti. Sud će utvrđivati da li su Hrvatska, odnosno Srbija, kao države prekršile Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, odnosno izvršile genocid na teritoriji Hrvatske u periodu koji je obuhvaćen tužbom i kontratužbom od 1991. do 1995. godine, rekao je za Tanjug Slavoljub Carić načelnik Odjeljenja za međunarodno-pravne poslove Ministarstva spoljnih poslova Srbije. “Sud dakle ne odlučuje o ratnim ili zločinima protiv čovečnosti, niti ta krivična djela, ako ih Sud i konstatuje, mogu postati predmetom ovog spora. Na Sudu je da utvrdi da li je uopšte počinjen genocid, a zatim, ako jeste, da li se njegovo činjenje ili nesprječavanje može dovesti u direktnu vezu sa državnim aparatom“, ukazao je Carić.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća /SNV/ u Hrvatskoj Milorad Pupovac kaže da će se Srbi u toj državi naći između “čekića i nakovnja” negativnih političkih retorika i kampanja, zbog sudskog procesa pred Međunarodnim sudom prvde u Hagu po međusobnim optužbama Zagreba i Beograda za genocid. “Srbi u Hrvatskoj biće emocionalno najviše povrijeđeni svime što će se dešavati pred Međunarodnim sudom, budući da je na tom suđenju u najvećoj mjeri riječ o njihovoj koži, sudbini i stradanju”, izjavio je Pupovac. On je za novosadski “Dnevnik” izrazio bojazan da odnosi Srbije i Hrvatske neće biti poboljšani, bez obzira na to kakva će biti konačna presuda Međunarodnog suda pravde. “Bojim se da od svega što nas očekuje u Međunarodnom sudu pravde, koristi neće biti ni za Srbiju, ni za Hrvatsku. Ako Hag ustanovi da nije bilo genocida već ratnih zločina, što je i najrealniji ishod suđenja, možemo očekivati da će Zagreb tad reći: eto, vidite, Beograd i Srbi su počinili strašne ratne zločine. S druge strane, i Beograd će isto tako govoriti: eto, vidite, Zagreb i Hrvati su počinili strašne ratne zločine”, kaže Pupovac. On je ocijenio kao koristan nedavni susret potpredsjednika Vlade Hrvatske Vesne Pusić i prvog potpredsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića u Beogradu, zbog njihove spremnosti da se sudski proces u Hagu ne preliva u javnost dvije države.  Profesor međunarodnog prava Tibor Varadi očekuje da će proces pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu biti završen najkasnije do kraja godine. On je ocijenio da su šanse za uspjeh hrvatske tužbe i srpske protivtužbe za počinjeni genocid, praktično zanemarive, kada je riječ o konačnoj odluci suda u Hagu.  “Nije sporno da je za vreme ratova devedesetih godina bilo teških ratnih zločina, ali taj sud nikoga nije osudio, pa čak ni optužio za genocid na teritoriji Hrvatske. Dokazivanje genocida je veoma komplikovano i ne vidim način da bi se on u ovom sporu mogao dokazati za bilo šta od dešavanja u Hrvatskoj”, rekao je Varadi.

Proces u Međunarodnom sudu pravde u Hagu, gdje su Hrvatska i Srbija tužile jedna drugu za genocid, počeće sutra i trajaće pet sedmica, a prvi će istupiti Zagreb. Petnaest sudija ovog najvišeg suda UN-a donijelo je raspored, prema kojem će prvi istupiti advokati i profesori međunarodnog javnog prava iz Engleske koji zastupaju Hrvatsku. U uvodnoj riječi oni će u toku jedne sedmice objasniti zbog čega su podnijeli tužbu protiv bivše SR Jugoslavije, kakva je bila priroda konflikta i najaviti koje će sve dokaze izvesti. Potom će u narednoj sedmici iskaze dati njihovi svjedoci. Hrvatska je tužbu zbog genocida protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije podnijela u julu 1999. godine, a Srbija je kontratužbu sudu dostavila u januaru 2010. godine. Identitet i broj svjedoka, sud i obje strane nisu objavili. Izvještačima je dozvoljeno da prate iskaze, ali će o njima javnost moći da obavijeste tek 1. aprila. Presuda se očekuje u roku od godine dana od zaključenja javne rasprave pred MSP-om 1. aprila. Najviše sudsko tijelo UN-a saslušat će u iduće četiri sedmice brojne dokaze i svjedoke etničkog čišćenja hrvatskog stanovništva, kao i argumente Beograda da je u “Oluji” počinjen genocid nad hrvatskim Srbima. Pravni timovi obiju zemalja vjeruju da imaju jake argumente, a najviši zvaničnici ističu kako, bez obzira na ishod postupka, Hrvatska i Srbija ne smiju dopustiti da odnosi iz prošlosti “truju” sadašnje i buduće veze. Hrvatska tužba za genocid druga je takva tužba u historiji suda osnovanog 1945., nakon što je i BiH 1993. tužila SR Jugoslaviju za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida iz 1948. MSP je 2007. presudio da je u Srebrenici počinjen genocid, ali ne i da je službeni Beograd za njega odgovoran.