Ministarstvo civilnih poslova BiH i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH organizovali su u utorak svečanost povodom nominacije stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, za upis na listu svjetske baštine UNESCO-a na kojoj je poručeno da nisu svi stećci potpuno ugroženi.
Sredoje Nović, ministar civilnih poslova BiH, je kazao da je u pitanju jedan do sjajnih projekata i dokaza kako BiH može da bude glavni nosilac posla u mnogim drugim oblastima, a ne samo u oblasti kulture.
– Nisi svi stećci potpuno ugroženi. Jedan dio stećaka je sjajno sačuvan, jedan je renoviran, ali se radi o izuzetno značajnoj kulturnoj baštini gdje treba uložiti pozamašna finansijska sredstva – poručio je Nović.
Prema njegovim riječima, dodatno moramo biti zadovoljni sa tim da je projekat trajao pet godina te da je ovo prvi put da se u okviru jednog ovakvog projekta nekoliko zemalja našlo zajedno.
– Moraju danas biti ponosni svi poslanici kulturne baštine koji su uvidjeli kako jedna zemlja može zajedno sa svojim susjedima, Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, da napravi jedan veličanstven projekat nominacije stećaka, tim više što BiH i druge tri zemlje imaju oko 70.000 stećaka na svom prostoru. Ukoliko budemo znali da iskoristimo ovaj projekat onda ćemo moći reći da je bilo vrijedno uložiti mnogo više napora nego što je uloženo – pojasnio je Nović.
Nović pojašnjava da će, prije svega, nominacija stećaka otvoriti široku raspravu unutar BiH jer će se morati odvajati dio finansijskih sredstava da se zaštiti vrijedna kulturna baština, a potom da se iskoristi za turističke i druge svrhe unutar BiH.
Šef Ureda UNESCO-a Siniša Šešum, govoreći o pretpostavkama koje treba ispuniti svaki spomenik koji bi se mogao naći na listi UNESCO-a, je kazao da je kroz smjernice za implementaciju Konvencije iz 1972. godine definisano deset kriterija.
– Konkretno, stećci su predloženi za upis pod tri kriterijuma i praktično možemo reći da smo u petak dobili potvrdu da je pređena prva stepenica. Znači, sva dokumentacija koja je poslana i proslijeđena Centru za svjetsko naslijeđe u Parizu je kompletna. Zadovoljili smo taj prvi korak i ulazimo u drugu fazu, a to je početak evaluacije dokumentacije koja je dostavljena. Očekujemo da će se kroz nekoliko dana dokumentacija zvanično dostaviti evaluacijskim tijelima – pojasnio je Šešum.
Prema njegovim riječima, u narednih godinu će se vršiti proces evaluacije.
-Sada je do savjetodavnih tijela da obave svoje sljedeće korake i mi se nadamo da ćemo konačne pozitivne rezultate imati na zasjedanju komiteta koji će se održati 2016. godine- kazao je Šešum.
Govoreći o tome koliko su zadovoljni s obzirom da BiH ima dva spomenika na UNESCO-ovoj listi
Šešum kaže da se uvijek može biti zadovoljniji i uvijek se može učiniti bolje.
– Postoje određeni problemi, ali se problemi u Mostaru i Višegradu, uz napore koje BiH zajedno sa entitetima ulaže, rješavaju. Možda sporo, ali se rješavaju – poručio je Šešum.
Akademik Dubravko Lovrenović podsjetio je da je projekt nominacije stećaka počeo u Sarajevu krajem 2009. godine potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji predstavnika BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.
Mišljenja je da proces nije trebao, morao da traje pet godina. Lovrenović smatra da se, uzimajući u obzir stanje u zemlji, u respektabilnom roku završio vrlo obiman posao.
Nominacijom je predviđen upis 30 nekropola sa stećcima, reprezentativnih primjera iz četiri zemlje na listu Svjetske baštine UNESCO-a.
– Smatram da smo postigli dobar rezultat i ono što je ohrabrujuće jeste da je prva vijest iz UNESCO-a bila pozitivna. Cijeli obimni materijal je prošao kroz proces tehničke evaluacije što znači da smo sada u krugu u kojem se odlučuje – pojasnio je Lovrenović.
Izrazio je nadu da se sljedeće godine može očekivati pozitivna odluka.
– Smatram da je, unatoč svim slabostima, BiH ipak uspjela zaptiti svoja kulturna dobra koja se nalaze na UNESCO-ovoj listi. Vjerujem da će to biti slučaj i sa stećcima s tim da oni predstavljaju specifičan slučaj. Stećaka je ne samo 4.100, koji su nominirani na 30 nekropola, u regionu ih ima 70.000, a u BiH više od 60.000 – pojasnio je Lovrenović.
Smatra da bi jedini pravi odgovor BiH bio uspostava specijalizirane institucije koja bi preuzela buduću brigu o zaštiti i izučavanju stećaka.
Iz BiH su nominovani: Radimlja – Stolac, Biskup – Konjic, Kalufi – Nevesinje, Borak, Burati-Rogatica, Maculj – Novi Travnik, Dugo Polje – Jablanica, Gvozno – Kalinovik, Grebnice – Bunčići, Radmilovića Dubrava – Bileća, Bijača – Ljubuški, Olovci – Kladanj, Mramor, Musići – Olovo, Stare kuće, Donje Breške – Tuzla, Kučarin – Donje Polje, Žilići – Goražde i Boljuni – Stolac.
To su i Umoljani – Trnovo u Federaciji BiH, Luburić polje – Sokolac, Potkuk, Bitunja – Berkovići i Mramorje, Buđ – Pale, Bečani – Šekovići, Mramor /Crkvina/, Vrbica – Foča, Čengića bara – Kalinovik i Ravanjska Vrata – Kupres.
Iz Crne Gore su to Grčko groblje – Novakovići, Žugića bara – Novakovići i Grčko groblje – Šćepan Polje.
Iz Hrvatske: Velika i Mala Crljivica – Čista Velika i Dubravka – Sveta Barbara – Konavle.
Iz Srbije su to Mramorje – Perućac, Mramorje – Rastište i Grčko groblje – Hrta.
(Faktor.ba)
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijesti
