Teku stranački razgovori o formiranju nove vlasti u Bosni i Hercegovini, s više ili manje rezultata. U javnost često i ne dolazi dovoljno informacija. Tako je i danas bez ikakvog objašnjenja izostao najavljeni sastanak čelnika SBB-a i HDZ-a BiH.
Sljedećih bi dana trebalo biti mnogo što jasnije i u pogledu formiranja vladajuće većine u Parlamentarnoj skupštini BiH. Zasad su izričito svoje planove iznijeli samo HDZ BiH i SNSD, tvrdeći da su oni nesumnjivi nositelji nove vlasti.
Postoje, međutim, ocjene da to i ne mora biti baš tako. SDA, koja je na proteklim izborima dobila najviše glasova, uključivanje u razgovore tek najavljuje za sedmicu pred nama.
Evo jednog viđenja situacije, koje ustvari pokazuje koliko je teško i naslutiti kakav će rasplet biti.
Osim moguće koalicije na državnom nivou, koju bi činili SDA-HDZ BiH-SNSD, izborni pobjednik – Stranka demokratske akcije – ima i druge mogućnosti: da formira vlast i bez HDZ-a BiH, ali i bez SNSD-a. Sa svojih deset mandata u Zastupničkom domu PSBiH, SDA bi mogla koalirati s SDS-om, koji ima pet zastupnika, zatim s Demokratskom frontom, koja, također, ima pet, ali za prostu većinu od 22 zastupnika nedostaju još dva zastupnika i to iz RS-a. Jedina mogućnost je da im se prikloni koalicija NDP-PDP.
“Ne bi bilo pametno isključivati HDZ BiH, a s druge strane, može se teoretski bez HDZ-a i toj stranci nije nimalo pametno da uslovljava ovaj proces u BiH”, napominje potpredsjednik SDA Šefik Džaferović.
Čvrst i dugogodišnji savez Dodika i Čovića govori o tome da HDZ BiH već postavlja određene uslove, čemu u prilog ide i nedavni sastanak na kojem su i jedan i drugi lider poručili kako su stub buduće vlasti.
Dragan Čović se nije samo zamjerio SDA, nego i PDP-u i SDS-u, iz kojih upozoravaju kako on nema pravo odlučivati o tome ko su legitimni predstavnici konstitutivnih naroda, što je Čović učinio kada je za partnera izabrao SNSD. Osim toga, SDS i SDA imaju određene koalicione težnje koje ne uključuju Milorada Dodika. Osnova za novu vlast za njih mogla bi biti potpisana deklaracija nacionalnih stranaka, kojoj su, osim njih, pristupili oba HDZ-a i PDP. “Preferirali bismo jedan takav blok, ukoliko bi to bilo moguće i ukoliko to izborni rezultat dozvoljava”, kaže Džaferović.
“S jedne strane je ponuda osovine Dodik-Čović, a ja sam ubijeđen da će vlast biti formirana na suprotnim osnovama i po principu narodnjačkih stranaka”, smatra predsjednik SDS-a Mladen Bosić.
I predsjednik PDP-a Mladen Ivanić drži takvo rješenje logičnim i ističe da bi ono bilo vrlo korisno za Bosnu i Hercegovinu. “Ako ove partije mogu napraviti većinu, a mogu, onda nema nijednog razloga da to ne urade, tim prije što su u istoj porodici – Evropskoj narodnoj partiji”, poručuje Ivanić.
S druge strane, SBB i DF čekaju da se stranke pobjednice dogovore. “Oni koji su osvojili najviše glasova imaju obavezu i pravo da pokušaju prvi konstituirati vlast. Ukoliko to ne budu mogli uraditi, uradit će to onda oni koji mogu”, kaže Mirsad Đonlagić, potpredsjednik SBB-a.
“Vidjet ćemo da li ćemo se moći naći na nekim programskim principima i da li će oni prihvatiti neke naše ciljeve”, napominje član Predsjedništva DF-a Damir Bećirović.
Po svemu sudeći, uspostava vlasti neće biti lagan posao. Hoće li biti i brz, zavisit će i od kompromisa.