Prije nešto više od četiri godine građani BiH suočavali su se s velikim problemom – nemogućnošću da za svoju novorođenu djecu dobiju Jedinstveni matični broj. Zbog toga su organizirani višednevni protesti ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu.

Iako je problem naknadno riješen, postoje indicije da će BiH na svom putu ka Evropskoj uniji morati prilagoditi zakon o JMBG-u radi zaštite ličnih podataka građana i uvesti Osobni/Lični identifikacioni broj (OIB).

Kako su za naš portal saopćili iz Ministarstva civilnih poslova BiH, problematika vezana za OIB nije u nadležnosti države, već entiteta te će njima biti ostavljeno da riješe pitanje eventualnog bh. OIB-a.

“Kod ovog pitanja treba imati u vidu da je JMBG uveden u bivšoj SFRJ kao instrument humane evidencije građana kao individua s ciljem njihove sigurnosti. S druge strane, OIB je tvorevina Evropske unije i nekih drugih savremenih demokratija koje čovjeka posmatraju s drugog aspekta, prevashodno kao poreskog obveznika. OIB je instrument kojim države koje su ga uvele evidentiraju svoje poreske obveznike. U Bosni i Hercegovini direktni porezi su u nadležnosti entiteta, a indirektni u nadležnosti države”, kazali su iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine za Klix.ba.

Idntifikacijski broj građana, vezan prije svega za poreske obaveze, koji neće sadržavati lične podatke, bit će ostavljen entitetima na eventualno uvođenje.

“Bit će na entitetima da riješe pitanje OIB-a. Hrvatska je OIB-om zamijenila JMBG, a Slovenija je opet imala istu namjeru, ali je odustala, jer joj se učinilo preskupim pa je uvela OIB i zadržala JMBG. Bit će interesantno vidjeti šta će uraditi Srbija, Crna Gora i Makedonija. Nije moguće JMBG-om zamijeniti OIB jer prema zakonodavstvu EU poreski broj građanina ne može imati više od 12 cifri”, zaključuju iz Ministarstva te napominju da JMBG nije predmet zakonodavstva EU.

U susjednoj Hrvatskoj za razliku od dosadašnjeg jedinstvenog matičnog broja (JMBG), koji se sastoji od 13 cifri, ili matičnog broja poslovnog subjekta, koji ih ima sedam, uveden je OIB (osobni identifikacijski broj) sa 11 cifri, i to 10 do kojih se dolazi slučajnim odabirom i jedne koja služi kao kontrolni broj. Uslovi EU, ali i međunarodni propisi nalažu da se zaštite lični podaci građana i da se uvede jedinstvena identifikacija koja broj cifri u identifikacijskom broju ograničava na 12.