Uzgoj organske hrane već godinama je profitabilan biznis u velikom dijelu svijeta. Tako bi moglo biti i u Bosni i Hercegovini, kao i u USK, jer je veliki dio zemljišta pogodan za takav uzgoj.
Međutim, poljoprivrednici tvrde kako nemaju podršku države. Svjetsko tržište organske hrane vrijedno je oko 40 milijardi eura. Međutim, uprkos velikim potencijalima, ovdašnji poljoprivrednici se još uvijek u malom procentu odlučuju za takvu proizvodnju.
Iako je veliki dio zemljišta BiH pogodan za organski uzgoj, još uvijek je veoma malo proizvođača u odnosu na potencijale. Osnovni razlozi zašto je to tako su usitnjenost proizvodnje, slabi ili nikakvi podsticaji od strane vlasti te nepostojanje adekvatnih zakonskih rješenja. Evropska unija nalaže uvođenje reda i u ovu oblast, za koju smatraju da može biti okosnica razvoja u BiH. Iz tog razloga zabrinjavajuća činjenica je da zakon o organskoj proizvodnji još nije donesen, pa se se ona različito tretira od entiteta, kantona, do lokalnih zajednica.
Davor Šimić /Ministarstvo poljoprivrede USK/ kaže da USK imamo sve preduslove za ovu proizvodnju, čistu zemlju i nezagađenu vodu, te da se te blagodeti trebaju iskoristiti. Međutim, naglašava, proizvođaču se prvo mora osigurati plasman proizvoda.
Kod organske proizvodnje obavezna je procedura certificiranja, koja traje nekoliko godina.U konačnici kada se dobije svake se godine mora obnavljati.Bez obzira na ovu, ali i niz drugih prepreka, stanovništvo se u zadnje vrijeme, posebno mladi, odlučuju za ovaj vid proizvodnje. Jedan od njih je i Admir Muratović koji je podigao zasad maline, a ima u planu i proširenje proizvodnje.
Nema tačnih podataka koliko se poljoprivrednika bavi ovom vrstom proizvodnje, jer ne postoji jedinstveni registar poljoprivrednih proizvođača. Interesa ima što ilustruje podatak da je tokom 2014. poticaje za sektor organske poljoprivrede i to u oblasti proizvodnje i prerade dobio 101 farmer u Federaciji. I ove godine 300.000 KM poticaja predviđeno za certificiranje organske proizvodnje i prerade organskih prehrambenih proizvoda. Donošenjem državnog zakona po prvi put bi se legalizirala praksa koja se zasniva na zaštiti prirodnih resursa, uvođenju susistema kvaliteta u poljoprivrednu proizvodnju, te definirali odnosi između proizvođača, inspekcije, certifikacijske kuće (pravila proizvodnje), akreditacijske kuće i tržišta, piše RTVUSK.
ZADNJE VIJESTI IZ USK Vijesti
