Prema podacima Ministartsva poljoprivrede Unsko-sanskog kantona u prethodnom periodu na području Unsko-sanskog kantona prisutan je trend koji je suprotan procesu koncentracije posjeda u zapadnoj Evropi. Broj vlasnika posjeda se povećava, dok se veličina posjeda smanjuje. No i dalje je preko 50% oraničnih površina neobrađeno, a svega oko 10 % je zasijano strnim žitima.
Žetva je ove godine, zbog vremenskih prilika koje nisu bile naklonjene poljoprivrednicima, dosta kasnila, što je imalo utjecaja na prinos i kvalitet zrna. Prinosi su dosta niži u odnosu na prethodne godine. Kada je u pitanju žetva, najveće požnjevene površine pšenice i zobi su u općini Cazin, a ječma i raži u Sanskom Mostu. Ukupne zasijane, a i požnjevene površine pod strnim žitima u 2014. godini iznosile su svega 10,3 % oraničnih površina USK-a. Po strukturi pšenica je zastupljena na 55,8% zasijanih oraničnih površina po strnim žitima, ječam 8,25%, zob 13,66% , tritikale 18,15 % i raž sa svega 4,1% sjetvenih površina u 2014. godini.
Analizirajući period od 2009 -2014. godine u Ministarstvu poljoprivrede ističu da su sjetvene, odnosno žetvene površine iz godine u godinu pod strnim žitima bile približno iste i kretale su se u prosjeku oko 10.268 ha. Najmanje zasijanih, ali i požnjevenih površina bilo u 2010. godini, 8.912 ha, dok je 2014. godine bilo 10.822 ha, što predstavlja najviše zasijanih površina u promatranom periodu, te su veće za 1,6% u odnosu na prošlu godinu.
Žetva je ove godine trajala duže nego je to uobičajno. Razlog tome nalazimo u konstantnoj prisutnosti viška vlage u zraku i zemljištu, te učestale kišne padavine praćene niskim temperaturama u vrijeme formiranja zrna i zriobe.Vremenske prilike su utjecale i na prinos, tako da u godini u kojoj su zasijane i požnjevene najveće površine nije praćen i najvišim urodom, odnosno prinosom. Najviši ukupan prinos je ostvaren u 2012. godini, 40692 ha, što je više za 20,33% u odnosu na 2014. godinu u kojoj su zabilježene najviše sjetvene, odnosno žetvene površine. Nedostatak organiziranog otkupa u velikoj mjeri imalo je utjecaja i na variranje otkupnih cijena tako da su prve cijene koje su ponuđene proizvođačima izazvale revolt. Iz Ministarstva poljoprivrede naglašavaju da bi, pored podrške poljoprivrednicima, trebalo podržati otkupljivače i prerađivače strnih žita, kako bi se u kratkom periodu osigurao napredak u ovoj oblasti.
ZADNJE VIJESTI IZ Izdvojeno USK Vijesti
