Ustavni sud BiH nakon prijema zahtjeva zatražio je očitovanje od Parlamentarne skupštine BiH i VSTV-a BiH. Državni organ zakonodavne vlasti nije se očitovao s obzirom na to da još uvijek nisu formirane parlamentarne komisija dok je VSTV dostavio odgovor u dostavljenom roku.

U zahtjevu za ocjenu ustavnosti Sud BiH je naveo da je pred sudom BiH pokrenut upravni spor protiv VSTV-a kao tuženog i to radi poništenja akata koje je donio VSTV BiH. Riječ je o Kriterijima za ocjenjivanje rada predsjednika sudova i predsjednika sudskih odjeljenja u Bosni i Hercegovini i Kriterija za ocjenjivanje rada sudija u Bosni i Hercegovini.

Sud BiH je naveo kako smatra da je potrebno zastati sa upravnim sporom, jer iz “petita i supstrata tužbe proizlazi potreba ocjene ustavnosti”. Dakle, kako je Sud BiH naveo, “ako se tužbom traži ocjena ustavnosti pobijanih podzakonskih akata” najprije je neophodno ispitati ustavnost odredbe člana Zakona o VSTV-u u dijelu koji se odnosi na predsjednika suda, predsjednike odjeljenja i sudije Suda BiH.

Sud BiH naveo je i da “ovu nadležnost VSTV može ostvariti, kad je u pitanju Sud BiH, samo u onom domenu i obimu koji je propisan Zakonom o Sudu BiH, a mogućnost ocjenjivanja od bilo kojeg organa nije propisana tim zakonom iz čega proizlaze nejasnoće i pravna nesigurnost i prekoračenje ustavnih ovlaštenja od VSTV-a”.

Upravni spor pred Sudom BiH pokrenuli su predsjednik Suda BiH, predsjednica Krivičnog odjeljenja Suda BiH i sudija Suda BiH, u svojstvu tužilaca. Oni su podnijeli tužbu protiv VSTV-a radi poništenja Kriterija za ocjenjivanje rada predsjednika sudova i predsjednika sudskih odjeljenja u Bosni i Hercegovini i Kriterija za ocjenjivanje rada sudija u Bosni i Hercegovini zbog toga što pobijani akti u dijelu koji se odnosi na predsjednika Suda BiH, predsjednike odjeljenja i sudije Suda BiH nisu u skladu sa Zakonom o VSTV, Zakonom o Sudu BiH i Ustavom Bosne i Hercegovine.

“Tužioci su predložili da Sud BiH donese presudu kojom usvaja tužbeni zahtjev tužilaca i pobijane akte – kriterije – u odnosu na predsjednika Suda BiH, predsjednike odjeljenja Suda BiH i sudije Suda BiH, te sve pravne i faktičke radnje učinjene na osnovu njih i njihove pravne posljedice poništi kao nezakonite i neustavne. U suštini, odlučne činjenice u tužbi mogle bi se sumirati na sljedeći način: Prije donošenja pobijanih akata tuženi je pokušao, bez validnog zakonskog osnova, uvesti ocjenjivanje rada tužilaca, a povodom prethodnog pokušaja da se uvede ocjenjivanje donesena je pravosnažna sudska presuda (Odluka Suda BiH broj U 439/08), “pravni prednici pobijanih akata” (raniji doneseni kriteriji) isključuju primjenu u odnosu na tužioce, jer ne postoji validan zakonski osnov, Zakon o Sudu BiH, kao primarno zakonodavstvo, ne konstituira institut ocjenjivanja tužilaca, kao i druge razloge koje su istakli u tužbi”, piše u odluci Ustavnog suda BiH.

VSTV BiH je u svom odgovoru naveo da ne postoji niti jedan razlog da sudije Suda BiH budu izuzete iz mehanizma ocjenjivanja. Kako kažu, zbog propusta zakonodavca u eksplicitnom normiranju ovog pitanja, potpuno je legitimno, primjenom metoda analogije, zaključiti da i sudije Suda BiH treba da se ocjenjuju, čime se dovode u ravnopravan i neprivilegiran položaj u odnosu na ostale sudije. VSTV je, također, naveo da se ocjenjivanje rada sudija provodi radi postizanja identičnih ciljeva za cijeli sudski sistem, pa i za Sud BiH.

Ustavni sud BiH rješavajući zahtjev Suda BiH utvrdio je kako ne postoji nekompatibilnost s Ustavom BiH u navedenom članu Zakona o VSTV-u BiH.

“Ustavni sud ne vidi ništa nejasno ili neprecizno što bi moglo dovesti u pitanje standard kvaliteta zakona do te mjere da se može reći da nije u skladu sa vladavinom prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, te iz istih odredaba (misli se na član 18. tačka (a) Zakona o VSTV) ne proizlazi neusklađenost sa Zakonom o Sudu BiH do te mjere da ona utječe na povredu demokratskih načela iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine”, piše u odluci.