U izvještaju o napretku BiH za 2014. godinu kao glavni problem u oblasti privrede navodi se neprihvaćanje tradicionalne trgovine sa Republikom Hrvatskom, što otvara niz drugih pitanja i stavlja u neravnopravan položaj bh. proizvođače.
Naime, iz izvještaja se da zaključiti da se na BiH vrši pritisak, da dozvolimo da se u BiH iz Republike Hrvatske mogu uvoziti proizvodi po osnovu Sporazuma CEFTA, što je nelogično i nedopustivo, kazao je jučer u Sarajevu na konferenciji za novinare Bruno Bojić, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, komentarišući dio izvještaja o napretku BiH koji se odnosi na privredu.
“Ja ću u Bruxellesu za nekoliko dana, tačnije od 15. do 17. oktobra, na sastanku sa visokim predstavnicima Evropske komisije i Direkcije za proširenje EU tražiti da i mi nesmetano u Hrvatsku izvozimo naše proizvode po osnovu tradicionalne trgovine, odnosno, tražiću reciprocitet i neću odustati od toga”, istakao je Bojić.
Prvi partner – Njemačka
On se dalje osvrnuo i na ocjenu iz izvještaja da su posljednje izmjene akciznog tretmana piva u BiH neusklađene s regulativom EU i da su diskriminatorne za uvozno pivo.
– Ovo je, također, nekorektno i netačno. Naime, posljednje su izmjene jedino nepravedne prema malim pivarima, jer je razlika između stope akcize za male i velike pivare simbolična (0,05 KM/l) i ne daje im nikakvu prednost u odnosu na dominantne velike pivare. Odgovorno tvrdim, ne postoji bilo kakva diskriminacija uvoznog piva. Svi proizvođači su tretirani potpuno ravnopravno, neovisno o porijeklu. Jedina minimalna razlika u tretmanu odnosi se na obim proizvodnje, istakao je Bojić.
Prema njegovim riječima, kritika iz izvještaja o nepridruživanju BiH sankcijama Evropske unije prema Rusiji, također je nekorektna, jer je ekonomski interes BiH povećanje izvoza na svim dostupnim tržištima.
“Za eventualno učešće BiH u sankcijama, zauzvrat nam od Evropske unije nije ponuđena bilo kakva kompenzacija, već je naprotiv prisutna prijetnja povećanog uvoza proizvoda iz EU po nerealno niskim cijenama u BiH i to onih proizvoda koji se ne mogu više plasirati u Rusiju. Dakle, ponovno se očekuje od BiH postupanje na vlastitu štetu, bez ikakve naknade ili uzvratne koristi”, naglasio je Bojić.
Izvještaj govori da se udio izvoza BiH u EU popeo na 73 posto, a da je uvoz iz EU pao na 60 posto ukupnog bh. uvoza, što, prema Bojićevim riječima, govori da, uprkos teškoj političkoj situaciji, kompliciranoj administrativnoj strukturi države, privreda ostvaruje i skroman napredak, što je pozitivno.
– Činjenica da je Njemačka prvi vanjskotrgovinski partner BiH govori mnogo. Govori o tome da su bh. proizvodi konkurentni na tako zahtjevnom tržištu, kazao je Bojić.
Govoreći o izvještaju, Bojić je istakao kako se privatizacija treba i mora nastaviti, ali ne na ovakav način kao do sada.
Krhka privreda
– Unapređenje poreske politike je pokrenuto, ali treba još dosta toga uraditi. Počelo se raditi i na pojednostavljivanju procedura za počinjanje biznisa, ali se administrativne barijere moraju što hitnije otklanjati. Ukratko, prema podacima iz izvještaja, bh. privreda polako izlazi iz recesije, ali je još krhka i treba reforme, rekao je Bojić.
Na kraju, Bojić je naglasio kako komorski sistem u BiH zagovara stabilizaciju političke situacije u BiH, stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, tako da poslovni ljudi iz Evropske unije mogu naći adekvatne partnere u BiH.
– Na taj način mogli bismo proširiti i svoje tržište ne samo na BiH nego na region CEFTA i Tursku, što čini tržište od oko 100 miliona potrošača, rekao je Bojić, dodajući kako VTKBiH ne može promijeniti politički sistem, ali nastoji utjecati i utječe na izvršnu i zakonodavnu vlast BiH kako bi se bh. poduzetnicima osiguralo bolje poslovno okruženje i kako bi oni bili konkurentniji na evropskom i svjetskom tržištu sa svojim proizvodima.
Na pitanje novinara da li se iz cijele ove priče da zaključiti kako BiH i nema neke lobiste u EU, Bojić je kazao:
– Očito je da BiH nema dobre lobiste u EU, a za napredak jedne zemlje jako je važno da se za nju lobira.
ZADNJE VIJESTI IZ Biznis Izdvojeno Vijesti
