Skoro je iluzorno očekivati da će politička kriza u BiH biti riješena do 5. septembra, kada ističe rok za primjernu sporazuma o formiranju vlasti koji su potpisali lideri SDA Bakir Izetbegović, HDZ-a BiH Dragan Čović i SNSD-a Milorad Dodik. Kamen spoticanja je slanje prvog Godišnjeg nacionalnog plana (ANP), o čemu potpisnici pomenutog dokumenta imaju dijametralno suprotne stavove.

Posljednji pokušaj za postizanje kompromisa bio je 27. avgusta, kada je bila zakazana vanredna sjednica Predsjedništva BiH o imenovanju Zorana Tegeltije na mjesto novog predsjedavajućeg Vijeća ministra BiH. Ipak, sjednica je otkazana, a da li je u međuvremenu bilo novih političkih susreta – javnosti nije poznato.

S druge strane, sasvim je jasno da politička kriza blokira rad institucija i provođenje reformi, pa se nerijetko poziva na izmjene Izbornog zakona BiH koje bi podrazumijevale uvođenje instituta vanrednih izbora.

Posljednji koji je pomenuo tu mogućnost je šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Lars Gunar Vigemark, koji završava mandat u našoj zemlji.

“Vi ovdje nemate priliku vanrednih izbora, ja pretpostavljam da u većini zemalja, ako se ne postignu sporazumi, to urade. I, evo, ako ja mogu dati preporuku, to bi bilo to. Iscrpili ste mandat ranijeg saziva, ne provode se izborni rezultati, zemlja je u zastoju. Čak i na Kosovu imate nove izbore. Ako može Kosovo, mislim da može i BiH”, poručio je Vigemark.

Rješenje političke krize u hitnom uvođenju vanrednih izbora vidi i SDP BiH. Sa posljednje sjednice Predsjedništva ove stranke upućen je poziv svim parlamentarnim strankama da se što hitnije krene u izmjenu Izbornog zakona, kako bi se uvela opcija vanrednih izbora, koja jedina može riješiti aktuelnu, ali i sve potencijalne situacije ovakvog tipa.

Visoki funkcioner HDZ-a BiH i delegat Kluba Hrvata u Parlamentu BiH Bariša Čolakmišljenja je da bi mogućnost vanrednih izbora bila značajna odredba u izmjenama Izbornog zakona, koje su, kako tvrdi, nužne za napredak BiH.

“Bilo bi dobro da takva opcija postoji u Izbornom zakonu. Možda ne bi ovoliko čekali na formiranje vlasti da imamo jednu takvu odluku, takva odredba postoji u većini evropskih zemalja. Odugovlačenje sa formiranjem vlasti je i prevara naših građana – ako to ne ide, poštenije je ići na nove izbore da se građanima da ponovo prilika da kazne ili nagrade”, rekao je Čolak.

Da bi vanredni izbori mogli doprinijeti okončanju agonije na bh. političkoj sceni, stav je i pojedinaca iz stručne i intelektualne javnosti.

Stodno tome, akademik i profesor na Sveučilištu u Mostaru Slavo Kukić ukazuje na potrebu izmjena izbornog zakonodavstva kojima se omogućuje institut vanrednih izbora

“Jer, po postojećem rješenju, oni koji ostvare neku parlamentarnu većinu, o tome što čine moraju paziti samo dok se ne konstituira vlast. Nakon toga su zaštićeni kao polarni medvjedi. Institut izvanrednih izbora, međutim, znači kraj takve sigurnosti, pa i obavezu da se pazi kako se vlada. Jer, svaki novi izbori mogu rezultirati radikalno drugačijim rezultatima i gubljenjem pozicija vlasti i moći koje se u rukama držalo”, ističe profesor Kukić u razgovoru za Vijesti.ba.

Politički analitičar i psiholog Ibrahim Prohić ističe za naš portal kako se on, nažalost, u ovakvim prilikama već dvije godine zalaže za uvođenje vanrednih izbora.

“Kažem nažalost, zato što oni koji imaju političku moć, ne žele to da čuju i ne žele to da primijene. Oni kada govore o mogućim izmjenama Izbornog zakona onda govore sa aspekta interesa njihove političke stranke ili njih lično“, kaže Prohić.

On dodaje kako uvoženje vanrednih izbora ne bi riješilo sve probleme, ali bi bio jedan korak ka demokratizaciji izbornog procesa.

Politički analitičar Žarko Papić napominje da su vanredni izbori jedan od standarda koji važe u EU.

“Mi smo ovih dana u prilici da čitamo tih famoznih 14 zaključaka EU koje su uputili BiH, između ostalog u više navrata insistira se upravo na principima koji važe u Evropskoj uniji. Dakle, izmjena Izbornog zakona u ovom smislu sigurno bi doprinijela nekoj kompaktibilnosti s tim standardima o kojima govorimo. Veoma bitno bi bilo da se što prije u izbornom zakonodavstvu uvede kategorija prijevremenih izbora, jer onda bi protesti imali bukvalno materijalni sadržaj, mogli bi inicirati vanredne izbore, ovako oni mogu biti dobra oštra poruka, ali nisam baš preveliki optimista da bi mogli imati neki rezultat”, rekao je on.