Vladajuća koalicija, koju čine SNSD, HDZ i stranke Trojke (SDP, NS, NiP), usaglasile su tekst Reformske agende sa svim usaglašenim mjerama, čime bi trebao biti otkočen proces usvajanja ovog dokumenta, saznaje Klix.ba.
Izvori bliski pregovorima, za ovaj dokument, koji je ključni za ostvarivanje prava Bosne i Hercegovine iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije, kažu kako su u prethodnih nekoliko dana usaglašene dvije mjere koje su u prethodnom periodu bile sporne za predstavnike vlasti iz Republike Srpske.
Kako saznajemo, tekst prethodne mjere vezane za Ustavni sud BiH, odnosno za popunjavanje ovog tijela te provođenje odluka na cijeloj teritoriji države, zamijenit će formulacija o ovoj tematici iz 14 Prioriteta, koje je Evropska komisija usvojila u maju 2019. godine.
Iza ove formulacije, kao prvi korak, bit će navedeno imenovanje sudija na neupražnjena mjesta, odnosno imenovanje dvoje sudija iz entiteta RS. Pitanje je koje su šanse da Dodik to u konačnici zaista i provede.
Što se tiče druge tačke, odnosno ukidanja entitetskog veta u Konkurencijskom vijeću i Vijeću za državnu pomoć, ona će biti zamijenjena s tekstom koji naglašava “potrebu za promjenama” u ovim tijelima.
Dalje, kako saznajemo, ispod ovog teksta bit će stavljeno, kao prvi korak, kreiranje “registra privrednih subjekata” na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, a kao drugi korak bi se naveli “razgovori s EU o načinu odlučivanja” u ovim tijelima.
Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, vlast iz RS-a i dalje insistira na očuvanju entitetskog veta. Zasad su predstavnici tog bh. entiteta, kao rješenje, samo predlagali smanjenje broja članova ovih tijela, ali uz to da ostane neka forma entitetskog glasanja i/ili prava na veto.Pored toga, važno je istaći i mjeru vezanu za usklađivanje vizne politike BiH s EU. Trenutni dogovor kaže da će BiH uvoditi vize jednoj državi godišnje, s tim da u prve dvije godine ne bi morali uvoditi vize Turskoj, Rusiji i Kini. Kako saznajemo, među prvim državama kojima bi, po dogovoru, BiH uvela vize bile bi Azerbejdžan i Kuba.
Trenutno, vlast u BiH ima rok do 4. decembra kako bi ovaj dokument finalizovali, prihvatili i poslali u Brisel, a izvori bliski ovim pregovorima kažu da su iz EU za ovakav dokument, s novim formulacijama dvije sporne tačke, dobili neformalno zeleno svjetlo.
Razlog za ovaj rok je činjenica da se Evropska komisija sastaje u decembru, a do narednog sastanka bi morali čekati do marta.
Prema informacijama do kojih smo došli, “ofanziva” zvaničnika iz Brisela, uključujući i posjetu glavnog direktora Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gerta Jana Koopmana, urađena je s ciljem da se dokument finalizuje prije ovog roka, kako bi BiH mogla pristupiti sredstvima u iznosu od 70 miliona eura do kraja godine.
Ipak, treba istaći da ovaj dogovor još treba dobiti saglasnost svih nivoa vlasti, uključujući i kantone. Podsjetimo, prijašnji prijedlog, koji je u sebi imao 111 usaglašenih mjera, srušen je zbog toga što je izostala saglasnost četiri kantona u FBiH.
Međutim, iz EU su razgovarali i s članovima SDA, a to je uključilo i sastanak šefa Delegacije EU u BiH Luigija Sorece s predsjednikom ove stranke Bakirom Izetbegovićem. Nije poznato šta je bio Izetbegovićev odgovor na predloženi dokument, ali je jasno da bez podrške SDA ovaj dokument neće biti u potpunosti usaglašen.
Ipak, vrijedi istaći da su, prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, svi akteri, uključujući i članove SDA, naglasili “pozitivnu atmosferu” na ovim sastancima te istakli vjeru da će ovaj dokument konačno biti usvojen i poslan u Brisel.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
