Prema njenim riječima, od aktivacije MAP-a do članstva može proći od pet do deset godina, što znači da bi, ako ove godine ostvarimo taj napredak, naša zemlja već 2021. mogla biti članica Saveza.

– NATO nikada ne daje precizna vremenska predviđanja. Ako pogledate posljednjih pet-šest članica koje su prošle kroz isti proces, vidjet ćete da se, nakon aktiviranja Akcionog plana za članstvo (MAP), potrebno vrijeme razlikuje i kreće se od pet do deset godina. Tempo kojim će vaša zemlja ići naprijed ka NATO-u u potpunosti ovisi o vama. Kada se MAP aktivira, rad Ministarstva odbrane BiH i ostalih institucija pratit će se intenzivnije. Razmatrat će se jesu li spremni ispuniti i druge standarde i zahtjeve. Tek kada se MAP aktivira, moći ćemo razgovarati o našim procjenama koliko će godina biti potrebno da BiH dobije poziv za članstvo u NATO-u – kazala je Wilz.

Navela je kako integracijski proces BiH u NATO uključuje modernizaciju Oružanih snaga (OS) BiH te provođenje značajnih i potrebnih strukturalnih reformi. Da bi se stvorile istinski sposobne i održive Oružane snage, potrebne su daljnje promjene i poboljšanja.

– Uz ovo pitanje, važno je još jedno, a to je Pregled odbrane. Dogovoreni, ostvariv i provediv Pregled odbrane od krucijalne je važnosti za BiH i njene Oružane snage. Na taj način BiH će moći uskladiti svoje odbrambene potrebe s ekonomskim resursima. Pozdravljamo intenzivne napore domaćih institucija u ovom smislu i, kao i uvijek, stojimo na raspolaganju da podržimo daljnji dijalog i saradnju kako bi se krenulo naprijed u vezi s ovim. Što se tiče širih reformi u bh. društvu, kada se aktivira MAP, on će dati okvir i mehanizam za reforme na državnom nivou kako bi zemlje aspiranti živjele u skladu temeljnim principima organizacije, a to su demokratija, individualne slobode i vladavina L prava. U slučaju BiH, taj proces unaprijedit će način na koji će vlast štititi svoje građane – rekla je Wilz.