Za nordijske nacije se smatra da su najsrećije nacije na svijetu. Finci su pet godina zaredom proglašeni najsrećnijom nacijom. Zašto je to tako?
Pojedini su mišljenja da je to posljedica toga što su to male, homogene i bogate nacije. Nekim istraživanjima je utvrđeno da čak postoje i genetske predispozicije za to. No, prema Svjetskom izvještaju o sreći (WHR), rezultati ovih istraživanja nijesu utemeljeni.
Novac
Nordijske države jesu bogate i srećne, ali nijesu sve bogate nacije srećne poput Nordijaca. Singapur je jedna od najbogatijih država na svijetu, ali je prema pomenutom izvještaju na 27. mjestu. Kuvajt je kao peta najbogatija zemlja na svijetu na 54. mjestu.
Nordijske zemlje su poznate po niskoj stopi nejednakosti u prihodima, ali istraživanjima nije dokazano da je to razlog za visoko zadovoljstvo životom. Međutim, utvrđeno je da velika nejednakost u prihodima uzrokuje nepovjerenje, a što utiče na nivo zadovoljstva. Jednostavnije rečeno, ljudi mrze kada ih neko vara, navodi Euronews.
Teorija o genetskoj predodređenosti
I kada bi teorija o genetskoj predodređenosti bila tačna, to bi samo bio jedan od razloga za sreću. Naučnici smatraju da postoji ono što se zove “biomarkeri sreće”. Ali, rezultati studija ukazuju da je osjećaj sreće 60 do 70 odsto uslovljen spoljnim faktorima, a da se preostali procenat možda može pripisati genetici.
Nije zato što su male i homogene nacije
U navedenom izvještaju je istaknuto da nije potvrđeno da postoji povezanost između broja stanovnika države i osjećaja sreće. Osim toga, nordijske zemlje i nijesu homogene.
Skoro osam odsto stanovništva Finske rođeno je u inostranstvu. Skoro 7,5 odsto stanovništva Danske su stranci. U Francuskoj su 10 odsto stanovništva stranci. U Izvještaju o sreći iz 2018. je naglašeno da udio stranaca ne utiče na osjećaj sreće među domicilnim stanovništvom.
Udio stranaca u deset nacija, koje su okarakterisane kao najsretnijim, iznosio je 17,2 odsto, što je dvostruko više od globalnog prosjeka. Ono što je još važnije jeste da je na osnovu istraživanja zaključeno da uticaj etničke raznolikosti na povjerenje u društvu postaje nebitno onda kada postoje dobre institucije. U nordijskim državama postoje dobre institucije zbog čega su građani zadovoljni.
Jedan od autora Izvještaja o sreći profesor John F. Helliwell je napomenuo da su istraživanjem razmatrani BDP po stanovniku, institucionalna podrška, dužina životnog vijeka, nivo slobode, nivo velikodušnosti države i nivo korupcije. Prema njegovim riječima, među Nordijcima postoji najviše povjerenja i dobronamjernosti. Ukazao je da se to odražava u radu institucija i privatnom ponašanju ljudi.
Kvalitet institucija i socijalna država
Kvalitet institucija i socijalna država bitno utiču na osjećaj životnog zadovoljstva. Podaci kazuju da su zadovoljni ljudi koji žive u zemljama u kojima postoje kvalitetne institucije, a što podrazumijeva postojanje kvalitetnih javnih usluga – dobre penzije, izdašne naknade za roditeljsko odsustvo, naknade za brigu o bolesnim osobama, dobre zdravstvene usluge i obrazovanje, naknade za nezaposlene.
Ovim institucije čine da nejednakost bude manja, a što građane navodi da vjeruju u institucije, tj. da budu zadovoljni.
Povjerenje
Profesor Helliwell je istakao da je povjerenje “užasno” važno. Da bi se utvrdilo koliko je važno ispitanici su pitani da li misle da li bi im bio vraćen izgubljeni novčanik.
Oni koji su očekivali da će im novčanik biti vraćen bili su zadovoljniji životom. Takve osobe sebe su smatrale sretnijim od onih koje nijesu očekivale da će im novčanik biti vraćen.
Američka kompanija “Reader's Digest” je eksperiment s novčanicima provela prošle godine. Helsinski je bio grad u kojem se vratilo najviše novčanika. Za izradu Izvještaja o sreći korišteni su i podaci svjetske agencije za ispitivanje javnog mnijenja Gallup.
Liberalne vrijednosti
Istraživanjem je utvrđeno da postoji snažna povezanost između progresivnog oporezivanja i nivoa sreće. Progresivnim oporezivanjem se, između ostalog, omogućavaju dobre zdravstvene usluge, obrazovanje i javni prevoz. Građani vjeruju da će novac biti iskorišćen za javna dobra. Institucije se gradnjom povjerenja čine boljim.
Smijanje i pjevanje ne znači uvijek da je neko srećan
Latinoameričke države se često karakterišu kao zemlje sa “pozitivnim osjećajima”. No, one nijesu ni među 20 država čije su nacije okarakterisane kao najsrećnije. Najsrećnije su nordijske nacije u kojima se pozitivni osjećaji rjeđe izražavaju. One se smatraju prilično melanholičnim.
Klima
Najviša prosječna temperatura na jugozapadu Finske godišnje iznosi 6,5 stepeni celzija. Na istoku i sjeveru je još niža.
Istina je da su nordijske zime duge, tamne i hladne te da većina sreću povezuje sa toplom klimom. No, zaključeno je da klima neznatno utiče na osjećaj sreće. Ljudi se prilagođavaju različitim vremenskim okolnostima – jednostavno naviknu živjeti i pod intenzivnom kišom, snijegom i niskim temperaturama.
Šta druge nacije mogu naučiti
Profesor Helliwell je ukazao da su ljudi mnogo srećniji onda kada znaju da postoji neko ko će im pomoći, da postoji neko ko je velikodušan. To je zapravo pitanje povjerenja koje se može graditi unutar ostalih nacija.
Osim toga, nužno je što više biti angažovan u pitanjima od javnog značaja i insistirati da institucije što više služe javnom dobru.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
