Interes za Goli otok, nakon što je najavljena njegova prodaja na jesen, pokazali su mnogi, a pismo namjere stiglo je i iz Srbije.
Može se samo pretpostaviti da je riječ o udruženju bivših logoraša, budući da su i članovi Udruženja Goli otok „Ante Zemljar“ iz Hrvatske predložili da se spriječi izgradnja luksuznih hotela i ostrvo pretvori u mjesto pijeteta i sjećanja na 13 hiljada bivših zatvorenika.
Večernje novosti pišu da je poslije prijedloga bivših logoraša i članova Udruženja koje okuplja ljude zainteresovane za ljudska prava, Hrvatska je privremeno obustavila proces prodaje, pa će se na jesen svi zainteresovani naći u Zagrebu i predložiti svoja rješenja. Ali, za sve te projekte potrebne su pare, pa je procjena Udruženja Goli otok iz Hrvatske da bi uređenje koštalo oko deset miliona eura.
Računa se najvećim dijelom na evropske fondove, a ideja je i da Goli otok bude mjesto gdje će se obrazovati mladi ljudi iz cijelog svijeta i podsjećati na tamne strane istorije.
Goli otok je danas napušten, izgleda sablasno i tek povremeno navrati grupa turista koja bi voljela da vidi balkanski Alkatraz. Zgrade se urušavaju, pa postoji i opasnost za znatiželjnike koji neorganizovano lutaju oko ruševina.
Pošto je 1989. donijeta odluka o zatvaranju zatvora za mlade, sve je sa Golog otoka odnešeno. Nekoliko godina su tamo bili čuvari, a sada nema nikoga.
Klimatski uslovi na Golom otoku su teški, pa nije lako zamisliti da bi to moglo da bude idealno mjesto za hotele, pogotovo što je boravak na Golom otoku moguć svega nekoliko mjeseci godišnje, a već na jesen počinju snažne bure i loši vremenski uslovi.
“Predlažemo da se obnove četiri objekta koji su u relativno dobrom stanju i napravi memorijalni centar i škola demokratije. Želimo da razvijemo specifični vid turizma, da tokom ljeta dolaze ljudi iz međunarodnih institucija koji hoće da raspravljaju o raznim temama vezanim za ljudska prava, a da imaju i mogućnost da se okupaju”, kaže predsjednik Udruženja Goli otok „Ante Zemljar“ iz Hrvatske, Darko Bavoljak.
Donedavni predsjednik udruženja logoraša Ravao Ravlić i bivši kažnjenik, kakvih je ostalo još dvadesetak u Hrvatskoj, smatra da je spomen-područje najbolje rešenje za Goli otok.
“Na Golom otoku se ukupno nalaze 22 zgrade, a na Svetom Grguru sedam, a sve je napravljeno našim ropskim radom. Na tome se temelji i naše pravo da se na tom prostoru uredi muzej, biblioteka, galerija, postave spomen-ploče. Recimo za golootočkog ljekara Nikolu Nikolića koji je bio veliki humanista i spasao mnoge živote”, kaže Ravlić.
Zanimanje za Goli otok pokazali su i studenti arhitekture iz Graca, koji su predložili projekat koji takođe uključuje muzej, prostor za radionice, a da se na mjestu bivših kaznionica napravi centar za rješavanje svjetskih sukoba. Ideja je da se tu okupljaju političari iz cijeloga svijeta, kako bi razgovarali o kriznim mjestima u svijetu, prije svega oni čije su države u sukobu.
Za većinu članova Udruženja Goli otok iz Hrvatske ideja da se tamo sagrade hoteli, disko-klub i slični sadržaji je skandalozna.
“Ustupiti nekom privatniku da na mjestu gdje su živote izgubile stotine ljudi, a patile hiljade, krajnje je nedozvoljeno, a pogotovo da se na Golom otoku naprave sadržaji za komercijalni turizam”, kažu u hrvatskom udruženju.
Postoji i inicijativa da se svi koji bi se brinuli za očuvanje sjećanja na bivše logoraše povežu i sa sličnim institucijama u svetu, logorima i zatvorima u kojima su takođe patili ljudi.
“Treba znati da je Goli otok po mnogo čemu bio specifičan, dok su Hitlerovi logori bili radni i eliminatorski, Staljinovi isključivo radni, Goli otok je bio mjesto prevaspitavanja, nešto slično kao u Gvantanamu. Mi mlađi kojima su ljudska prava na pameti zato ovo mjesto želimo da sačuvamo za sjećanje na ljudske patnje, umjesto da se Goli otok komercijalizuje”, navodi Bavoljak.
Jedina vrijednost sada na Golom otoku je obrađeni kamen, ugrađen u kuće i puteve koji ne vode nikud. Riječ je o ručno obrađenim komadima kamena, koji na tržištu imaju izuzetno visoku cijenu, pa će budući vlasnik kamen moći da proda i dobro zaradi.
Obrađivali su ga robijaši, u strašnim uslovima, po suncu, kiši i jakom vetru, a za razliku od svega drugog, kamen još niko nije odnio sa Golog otoka.
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijesti
