Informacije o stotinama miliona KM duga za direktne i indirektne poreze u BiH mediji objavljuju svakodnevno, skoro kao vremensku prognozu. Isto kao i informacije o najnovijoj policijskoj akciji epskih razmjera.
U eteru ima svega, samo nema informacije o naplati duga i vijesti o velikim osuđujućim presudama.Nakon što su 10. septembra u zajedničkoj akciji SIPA-e i Tužilaštva BiH kodnog naziva Meso uhapšeni vodeći ljudi Narodne stranke Radom za boljitak Mladen Ivanković Lijanović, njegov brat Jerko Ivanković Lijanović, ministar trgovine FBiH Milorad Bahilj i još nekoliko osoba pod sumnjom da su utajom poreza i pranjem novca budžet BiH oštetili za 11,6 miliona KM, dio javnosti je stekao utisak da je krenuo konačni obračun sa organizovanim kriminalom u BiH.
Isti dojam mogao se steći i prije tačno 12 mjeseci kada je u akciji Master SIPA privela Mlađena Kekerovića i desetak njegovih saradnika kojima se u Sudu BiH sudi za utaju poreza u iznosu od oko deset miliona KM. A šta tek reći za slučaj bivšeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Kemala Čauševića koji je ovih dana, nakon tri mjeseca pritvora, pušten na slobodu. Čaušević je, podsjećamo, sredinom juna uhapšen u policijskoj akciji Pandora zbog sumnji u carinske prevare i utaju poreza.
Uhapsi, pa pusti
Tačno negdje između ovih policijskih akcija, 19. februara su se susreli glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović i direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Miro Džakula i dogovorili, kako su prenijeli svi mediji u BiH, formiranje bh. USKOK-a. Dakle, oslušnuli su glas naroda i ono što javnost i nevladine organizacije često potenciraju – kako će nam, eto, svanuti čim se pojavi bh. sanader, aludirajući na to da borba protiv kriminala ima smisla tek kada padnu velike ribe.
Valjda na tom fonu, u posljednjih nekoliko godina iz raznih razloga su hapšeni predsjednik FBiH Živko Budimir, pa pomenuti Mladen Ivanković i Kemal Čaušević, a bliske susrete sa optuženičkim klupama svojevremeno su imali ili još imaju Dragan Čović, Nedžad Branković, Edhem Bičakčić… Pomenutim dužnosnicima još jedna stvar je zajednička: svi su na slobodi, nepravomoćno ili pravomoćno oslobođeni krivnje ili se protiv njih vode beskrajno duge istrage.
O tome da je formiran bh. USKOK ne treba trošiti riječi. Njega nema, kao ni velikih osuđujućih presuda. Očito je da su mediji prije nekoliko mjeseci pogrešno shvatili sastanak Džakula – Salihović, a to nam je prije nekoliko dana potvrdio i Ratko Kovačević, glasnogovornik UIOBiH.
“Neće biti bh. USKOK-a u smislu formiranja neke nove agencije u kojoj će raditi novi ljudi. Suština dogovora Salihovića i Džakule je u tome da će naši inspektori u svako doba biti na raspolaganju državnim tužiocima koji istražuju krivična djela porezna utaja ili pranje novca. To je logično, jer su tužioci po struci pravnici i u tom smislu im je potrebna pomoć naših inspektora kada istražuju porezne utaje i slično”, rekao nam je Kovačević.
S druge strane, da privrednog kriminala u BiH itekako ima, dokazuju podaci do kojih su Dani došli u Poreznoj upravi FBiH, kao i broj izvještaja koji su policijskim agencijama u posljednjih 12 godina podneseni iz Porezne uprave FBiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
UIOBiH je od 1. januara 2006. godine, kada je usvojen Zakon o porezu na dodatnu vrijednost (PDV), Tužilaštvu BiH podnijela 941 izvještaj pod sumnjom da je budžet BiH oštećen za 163 miliona KM.
U FBiH utajen 461 milion KM
Informacija do koje smo došli iz Porezne uprave FBiH otkriva još porazniji podatak: od 2002. do 31. jula 2014. godine PUFBiH podnijela je 742 službena izvještaja i 105 obavijesti sa procjenom utajenog poreza u iznosu od nevjerovatnih 461,8 miliona KM! Usput rečeno, prema najnovijim informacijama iz PUFBiH, zaključno sa 31. augustom, na listi onih koji za poreze, doprinose, takse i druge naknade duguju iznad 50.000 KM nalazi se 2.030 firmi. Te firme, sveukupno sa kamatom, vanbudžetskim fondovima duguju 1,6 milijardi KM. Ovu listu već niz godina predvode Željeznice FBiH s dugom od 123 miliona KM.
Mnogi će se zapitati u koje zatvore su smješteni svi federalni utajivači poreza, ali je odgovor vrlo jednostavan: za njih je (ako je iko i osuđen) bilo dovoljno mjesta s obzirom na to da je presudom riješeno tek 70 izvještaja (od 742!). Od tih 70 izvještaja u 42 slučaja sudovi u FBiH su izrekli 42 osuđujuće i 28 oslobađujućih presuda.
Naravno, firme koje duguju novac vanbudžetskim institucijama ni u kojem slučaju se ne smiju, ne mogu i ne žele dovoditi u ravan sa osumnjičenicima za organizovani kriminal, ali dug je dug.
Da se bh. institucije, unatoč brojnim policijskim akcijama, teško bore sa organizovanim kriminalom i utajom poreza, govori i informacija iz UIOBiH da firme i građani za neplaćeni PDV duguju više od 300 miliona KM.
Direktor Porezne uprave FBiH Midhat Arifović nam je rekao da ta institucija stalno podsjeća na činjenicu da su dugovanja poreznih obveznika velika iako PUFBiH “poduzima sve mjere i radnje, počevši od blokade transakcijskih računa do zapljene i prodaje pokretne i nepokretne imovine”, a sve s ciljem povećanja naplate i smanjenja dugovanja.
Raspad sistema
“U BiH, ali i u državama regiona, zbog nastale ekonomske krize i otežane finansijske situacije, sve je veći broj poreznih obveznika koji ne mogu da izmire obaveze u propisanim rokovima. Na osnovu izvršene analize stanja u oblasti prinudne naplate javnih prihoda i analiziranja dugovanja poreznih obveznika, evidentan je stalni priliv dugovanja u odsjeke za prinudnu naplatu pri kantonalnim poreznim uredima, kao i njihova otežana naplata”, kaže Arifović.
On podsjeća da je “više puta do sada isticano” da se od ukupnog iznosa dugovanja, oko 80 posto odnosi na dugove po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
“Ovaj dug se veoma teško može naplatiti i pored toga što su poduzete sve mjere i radnje u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi FBiH i podzakonskim aktima kojima se reguliše ova oblast, pri čemu treba imati u vidu činjenicu da su ovi porezni obveznici nelikvidni, a njihova imovina je opterećena hipotekama banaka iz ranijeg perioda. Dugovanja ovih poreznih obveznika se ne mogu naplatiti bez poduzimanja određenih interventnih mjera države. Te mjere se i poduzimaju, ali sporo i nedovoljno”, kaže Arifović.
Privatne i državne firme, te građani Republike Srpske zaključno sa 31. augustom ove godine za direktne poreze, doprinose, takse i ostalo tom entitetu su dugovali nevjerovatnih 3,4 milijarde KM. Na zvaničnoj web stranici Poreske uprave Republike Srpske (PURS) u tabelama podijeljenim na sedam poreskih centara (Banja Luka, Prijedor, Doboj, Bijeljina, Zvornik, Istočno Sarajevo i Trebinje) nalazi se spisak svih dužnika – od onih koji duguju 100 KM do najvećeg dužnika – JPŠ Šume Republike Srpske, koje su dužne 71 milion KM.
Prema podacima PURS-a, zaključno sa 31. augustom veliki broj poreskih dužnika se već nalazi u stečaju ili stečajnom postupku. Tako je preduzeće A.D. Novoteks iz Trebinja, koje se nalazi u stečaju, dužno više od 50 miliona KM, dok je trebinjska Swisslion Industrija alata A.D. dužna više 16 miliona KM. Preduzeće Birač iz Zvornika trenutno duguje skoro 33 miliona KM i također je u stečaju. U stečaju je i prehrambena industrija Sava A.D. iz Bijeljine, koja duguje 11 miliona KM. Klinički centar u Istočnom Sarajevu duguje skoro 23 miliona KM, a Željeznice Republike Srpske duguju blizu 24 miliona KM.
Sud BiH: Više od 100 presuda za utaju poreza
Kada je riječ o presudama zbog krivičnih djela utaje poreza, podaci Suda BiH pokazuju da je na Odjelu II ovog Suda, zaključno sa 11. septembrom 2014. godine, doneseno 110 pravosnažnih presuda.
Od toga je pravosnažno osuđeno ukupno 116 osoba, a raspon zatvorskih kazni se kretao od četiri mjeseca do pet godina. Raspon uslovnih kazni se kretao od tri mjeseca do dvije godine, dok su se novčane kazne za fizička lica kretale od 2.000 do 100.000 KM. Što se tiče oduzimanja nelegalno stečene imovine, Sud BiH je na Odjelu II izrekao mjeru oduzimanja nelegalno stečene imovine u 69 pravosnažnih presuda.
Sud BiH je u slučajevima krivičnih djela pranja novca, također, zaključno sa 11. septembrom 2014. godine, donio 38 pravosnažnih presuda. Od toga je 46 lica pravosnažno osuđeno na zatvorske kazne koje su se kretale od pet mjeseci do jedinstvene zatvorske kazne u trajanju od 12 godina. Raspon uslovnih kazni zatvora se kretao od tri mjeseca do dvije godine, a izricane su novčane kazne u rasponu od 10.000 KM do jedinstvene kazne u iznosu od 100.000 KM.
Ekonomista Damir Miljević: Poreznici gledali kroz prste
Ekonomista Damir Miljević je, komentarišući porezni dug u RS-u, za Dane rekao da se kod velikog broja slučajeva radi o reprogramiranim dugovanjima i firmama koje su već odavno u stečaju jer se stečajni postupci odugovlače po sedam ili osam godina umjesto da se provedu u roku od godinu dana, kako je to i zakonom propisano.
“Ono što je najočitije je to da Poreska uprava i Ministarstvo finansija RS-a u prethodnom periodu nisu dobro obavljali svoj posao, čim su dugovanja tako ogromna bez obzira da li se radi o firmama ili privatnim licima. Tako imate najnoviju situaciju da zdravstvene ustanove u RS-u duguju između 400 i 500 miliona KM po osnovu poreza i doprinosa, pri čemu je Vlada Poreskoj upravi poručila da ne ide u prinudnu naplatu”, pojašnjava Miljević, te dodaje da zakon i finansijska disciplina u RS-u, u zavisnosti od toga ko je na vlasti, za jedne važi, a za druge ne.
Miljević smatra da se veći dio dugovanja neće naplatiti jer su preduzeća u stečaju, te je realno očekivati da se naplati 20 do 30 posto dugovanja.
A na naše pitanje da li je u preduzećima koja imaju višemilionska poreska dugovanja i koja su u stečaju bilo prostora za finansijske malverzacije, Miljević odgovara da je problem u Poreskoj upravi koja očito nije provodila zakon: “Poreska uprava je čekala i gledala kroz prste da se dugovanja gomilaju i da preduzeća odu u stečaj. To je pitanje za vlast u Republici Srpskoj. Da je provođen zakon onako kako piše, onda ne bi ni došlo do tolikih dugovanja.”
Preuzeto iz magazina Dani.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno Vijesti
