Nakon početka rata u Ukrajini EU je u potpunosti preokrenula svoju strategiju prema proširenju i postavila ga kao jedan od ključnih spoljnopolitičkih prioriteta.
U tu svrhu olakšani su neki uslovi koje su kandidati i potencijalni kandidati imali u ranijem periodu.
Primjera radi, 14 ključnih prioriteta koje je BiH trebalo da ispuni, ako ne svih 14, onda da pokaže značajan nivo implementiranja, više se ni ne spominju, a EU je razvila i novi Plan rasta za zapadni Balkan, koji ima za cilj da region što brže dovede u ravan s evropskim standardima kako bi bili spremni za članstvo.
Iako su neke zemlje, poput Njemačke, i prije početka proširene ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, prijem zapadnog Balkana u EU postavile kao prioritet, to nije bio stav drugih važnijih članica EU, poput Francuske i Nizozemske, koje su tražile više reformi prije eventualnog članstva.
Poznata je izjava Olafa Šolca, njemačkog kancelara, koji je na direktno pitanje Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, kada će Ukrajina postati članica EU, odgovorio da je to moguće tek nakon što zemlje zapadnog Balkana budu integrisane. Nakon februara 2022. to se promijenilo, i sada je Ukrajina prioritet da se što više približi EU.
Sporost integracija zapadnog Balkana u EU sada brine gotovo sve briselske političare, uključujući i prvake zemalja članica.
Antonio Tanini, ministar spoljnih poslova Italije, u utorak je izjavio da ako EU ne požuri s prijemom zapadnog Balkana, mogli bi ga preuzeti Rusija i Kina.
Globalno takmičenje EU i SAD s jedne strane i zemalja BRIKS-a s druge, jasno se osjeti na zapadnom Balkanu.
Kako bi poslao signal da nije odustao od proširenja EU, Brisel želi da do 2028. godine primi Crnu Goru, što se realno može desiti, a indikativno je da je Johan Zatler, bivši šef Delegacije EU u Sarajevu, poslan u Podgoricu, mnogi vjeruju, s ciljem da pripremi put da se to desi.
Ana Pisonero, portparolka Evropske komisije, rekla je na forumu u Bledu u Sloveniji da Evropska komisija pozdravlja ambiciozni plan za napredak Crne Gore na evropskom putu i zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
“Proširenje je bilo i nastaviće biti strateški prioritet, kao što je naznačila predsjednica Fon der Lajen u svojim političkim smjernicama za narednu Komisiju i ponovila na nedavnom Bledskom strateškom forumu”, rekla je Pisonero.
U Briselu je gotovo izvjesno da će novi resor proširenja biti izdvojen iz resora za susjedstvo, i dobiće ponovo, kao što je bilo u vrijeme prijema Hrvatske, samostalni status.
“Guardian” je juče pisao da je Fon der Lajenova ponovila strateško opredjeljenje za primanje zemalja regiona u EU, upravo navodeći opasnost da bi region mogao potpasti pod uticaj Rusije i Kine.
Komentator ovog britanskog lista ističe da je upravo rat u Ukrajini glavni okidač za novi entuzijazam u Briselu.
“Da nije bilo invazije na Ukrajinu, pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom zasigurno bi zaglavili, a BiH ne bi bila priznata kao kandidat za EU. Možda se ni EU ne bi složila oko budžeta za svoj novi plan rasta od šest milijardi evra za zapadni Balkan. Plan uslovljava evropska ulaganja u reforme na Balkanu, ali ako se ostvari njegov puni potencijal, zemlje u regionu mogle bi dobiti po glavi stanovnika skoro onoliko novca koliko punopravne članice imaju pravo u okviru kohezionog fonda EU, koji je osmišljen da pomogne siromašnijim regijama”, piše ovaj list.
ZADNJE VIJESTI IZ Region
