Čelnici EU-a i zapadnog Balkana sastali su se 13. decembra u Briselu, godinu nakon samita u Tirani, s ciljem približavanja zapadnog Balkana Evropskoj uniji kroz poticanje političke integracije, postavljanje budućih privrednih temelja i ublažavanje utjecaja ruskog rata u Ukrajini.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola izjavila je da, u usporedbi s prethodnim godinama, prvi put postoji razumijevanje među državama članicama EU za proširenje.
Uvjetno otvaranje
Metsola je također podsjetila da je Evropska komisija preporučila uvjetno otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija ANSA, ATA, BTA, dpa, EFE, FENA, HINA, MIA, STA i Tanjug u okviru European Newsrooma.
Na samitu 14. decembra evropski čelnici odlučili su otvoriti pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, a Gruziji su odobrili status kandidata. Otvorit će se i pregovori s Bosnom i Hercegovinom ”nakon što se postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo”.
– Pozvana je Komisija da podnese izvještaj do marta s ciljem donošenja takve odluke – objavio je predsjednik Evropskog vijeća Čarls Mičel (Charles Michel) na platformi X, ranije poznatoj kao Twitter.
U srijedu je izjavio da zemlje zapadnog Balkana trebaju završiti daljnje reforme prije nego što budu primljene u Evropsku uniju.
– Od njih očekujemo više reformi, posebno u oblasti vladavine prava, u oblasti nezavisnosti pravosuđa – rekao je on, dodavši da postoji “snažna politička odlučnost” da se provedu potrebne reforme.
Golob: Proširenje se mora promatrati u geopolitičkom smislu
Slovenija već dugo čvrsto podržava pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, a slovenski premijer Robert Golob rekao je da se s tom zemljom treba postupati u paketu s Ukrajinom i Moldavijom.
Uoči summita u srijedu, Golob je pozvao evropske lidere da imaju na umu geopolitičke faktore i zahtijevao je sveobuhvatni pristup zemljama kandidatima za članstvo u EU.
– Pitanje proširenja treba promatrati u geopolitičkom kontekstu i zemlje treba tretirati u paketu kad god je to moguće – izjavio je.
Golob je, na putu za Brisel, u Parizu razgovarao i s predsjednikom Emanuelom Makronom (Emmanuel Macron). Na pitanje podržava li Makron inicijativu Slovenije da BiH sada dobije status kandidata, on je rekao da je na Makronu da odgovori na to pitanje.
– No, u načelu, imamo isti stav o tome – rekao je Golob.
Slovenija je dio takozvane skupine ”Prijatelji zapadnog Balkana”, zajedno s Austrijom, Hrvatskom, Češkom, Grčkom, Italijom i Slovačkom, koji zagovaraju snažnije signale toj regiji.
U četvrtak je hrvatski premijer Andrej Plenković rekao da je Bosni i Hercegovini poslan snažan politički signal i jasan vremenski okvir za otvaranje pristupnih pregovora u martu sljedeće godine.
Plenković je dodao kako je ovo izvrstan poticaj Vijeću ministara BiH, na čelu s predsjedateljicom Borjanom Krištom, da u iduća dva mjeseca poduzme još nekoliko važnih koraka u ispunjavanju traženih kriterija.
Čelnici EU-a donijeli su odluku neočekivano brzo nakon što je mađarski premijer Viktor Orban odustao od veta tako što je bio suzdržan, odnosno napustio je prostoriju tokom glasanja.
Italija je htjela signal o Bosni i Hercegovini
Odluku o otvaranju pregovora s BiH kada se ispune potrebni kriteriji za članstvo snažno je zagovarala i Italija. Uoči samita, Italija je poručila da se Bosni i Hercegovini mora dati ”jasan signal”. Rimu nije bilo dovoljno u deklaraciji navesti da je ”EU spremna” za otvaranje pregovora sa Sarajevom.
U međuvremenu, Vijeće za opće poslove je u zaključcima pozdravilo reformske napore koje je BiH poduzela nakon dodjele kandidacijskog statusa u decembru 2022. godine.
Naglašeno je da su, unatoč negativnim događajima u entitetu Republika Srpska, poduzeti neki važni koraci i preuzete obveze prema ispunjenju ključnih prioriteta. Također, kako se navodi, Vijeće je ohrabrilo daljnji napredak potreban u reformama te istaknulo važnost osiguravanja pune usklađenosti svih donesenih zakona s pravnom stečevinom EU i evropskim standardima.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, obraćajući se na samitu u Briselu, kazao je kako je ispunjenje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije od maja 2019. godine ključan za daljnji napredak BiH.
Još zemalja u redu čekanja
Ostale susjedne zemlje, Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, također imaju ambicije pridružiti se EU, ali su suočene s dugotrajnim i pedantnim procedurama pristupanja.
Crna Gora, koja se smatra predvodnicom, započela je razgovore 2012. godine, a slijedila ju je Srbija 2014. godine. Obje su zemlje, međutim, daleko od potpunog usklađivanja svojih zakona i standarda s normama EU-a.
Albanija i Sjeverna Makedonija prošle su godine otvorile pregovore o pristupanju, više od desetljeća nakon što su podnijele zahtjev za članstvo.
Slučaj Kosova otežan je činjenicom da pet zemalja EU-a nije priznalo njegovu nezavisnost nakon što se Kosovo odvojilo od Srbije 2008. godine.
Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski rekao je da je ova zemlja završila proces provjere koji je potvrdila EU, ali da postoji još jedan zadatak koji se mora izvršiti. Sjeverna Makedonija još uvijek mora promijeniti svoj ustav kako bi riješila dugogodišnji problem sa susjednom Bugarskom, dodavanjem reference o postojanju etničke bugarske manjine.
– Nacrt zaključaka vrlo je jasan i sigurno ćemo ići naprijed s reformama, dok je proces ustavnih amandmana neizbježan. Sada je na nama, ali rasprava će sigurno trajati – zaključio je Kovačevski.
Bugarski premijer Nikolaj Denkov (Nikolay) rekao je ranije u vezi s pristupanjem Sjeverne Makedonije EU-u da Bugarska podupire proširenje EU-a na zapadni Balkan, ali je stavio veto na pristupanje Sjeverne Makedonije zbog povijesnih, kulturnih i jezičnih sporova.
Sofija je od Skoplja postavila zahtjev za provedbu Ugovora o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji dviju zemalja i usvajanje ustavnih promjena koje će Bugare uključiti u Ustav Sjeverne Makedonije. O amandmanima koje je izradila Vlada Sjeverne Makedonije raspravljalo se široko, ali još nisu usvojeni u parlamentu.
Srbija se slaže s deklaracijom, ali se protivi sankcijama Rusiji
– Dobro je da imamo samit EU-zapadni Balkan jer je to, osim euvopske političke zajednice, novi format u kojem mi sa zapadnog Balkana uvijek možemo otvoreno, iskreno i potpuno transparentno razgovarati s čelnicima EU – izjavila je novinarima srbijanska premijerka Ana Brnabić.
Predsjednik Evropskog vijeća Čarls Mičel pozvao je zemlje zapadnog Balkana da se u potpunosti prilagode vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a. Osvrnuo se i na primjenu sankcija, s obzirom na to da Srbija odbija usvojiti one nametnute Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, unatoč statusu kandidata za pristupanje EU.
Brnabić je kazala da se, kada su u pitanju evropske vrijednosti, Srbija složila s EU deklaracijom. Ipak, kada je riječ o sankcijama Rusiji, rekla je da je srbijanski narod protiv uvođenja bilo kakvih sankcija ”jer su patili od sankcija tokom devedesetih”.
– Mislimo da sankcije uvijek ugrožavaju najugroženije među stanovništvom – zaključila je Brnabić.
Borelj: Ispunite obećanja, izbjegnite frustracije
Visoki predstavnik EU za vanjske poslove Žozep Borelj (Josep Borrell) izrazio je žaljenje zbog sporog napretka u proceduri pristupanja. Rekao je da se obećanja trebaju ispuniti, kao i očekivanja, a kako bi se izbjegle frustracije.
– Pregovori o pristupanju su jedan dio našeg truda da približimo zapadni Balkan, ali drugi dio je usmjeren prema ekonomiji – rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ( Von der Leyen) nakon sastanka.
– Ako pogledate privrede zapadnog Balkana, danas su one na razini od otprilike 35 posto prosjeka EU. Drugim riječima, postoji mnogo neiskorištenog potencijala – rekla je ona.
– Primjerice, bilo da se radi o solarnoj fotonaponskoj elektrani u Albaniji ili željeznici u Crnoj Gori. To su projekti koje guramo naprijed – rekla je fon der Lajen, osvrnuvši se na kraju i na mlade ljude kao ”najdragocjeniji dio naših života”.
– U oktobru smo bili sretni i počašćeni otvoriti lokalni ured College of Europe u Tirani. Mogu reći da se do sada već 500 studenata prijavilo da iduće godine tamo studira. Evropska unija će financirati 15 stipendija – rekla je fon der Lajen.
Privredna saradnja i ciljana ulaganja u infrastrukturu kao što su ceste, željeznice, internet i električne mreže trebale bi potaknuti privrede regije. Komisija je najavila novi investicijski paket od 680 miliona eura za projekte u željezničkom prometu i obnovljivoj energiji na zapadnom Balkanu.
Pozitivni učinci
– Dok zemlje još čekaju da postanu članice EU-a, građani i poduzeća trebali bi što je prije moguće osjetiti pozitivne učinke ovog angažmana s EU-om. EU bi željela potaknuti više ulaganja i više privrednog razvoja – rekao je Mičel.
Međutim, predloženi fond vrijedan do 6 milijardi eura zahvaćen je unutarnjom raspravom EU-a o reviziji zajedničkog proračuna Unije.
ZADNJE VIJESTI IZ Region
