Danas je veliki praznik, Dan državnosti BiH. Mnogo godina je prošlo od velikog događaja 25. i 26. novembra 1943. godine kada je održano zasjedanje ZAVNOBIH-a u Mrkonjić gradu. Tada su uspostavljeni temelji na kojima postoji današnja Bosna i Hercegovina.
Odluke ZAVNOBIH-a voljom svih građana BiH
1943. godine u Mrkonjić Gradu uz saglasnost svih građana i naroda Bosne i Hercegovine izražena je odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Evo ko su bili ljudi u Radnom predsjedništvu ZAVNOBIH-a.
Dr. Vojislav Kecmanović, prvak SDS-a iz Bijeljine, Aleksandar Preka, bivši narodni poslanik HSS-a iz Tuzle, Sulejman Filipović, pukovnika NOV i POJ iz Sarajeva, Novak Mastilović, sveštenik Pravoslavne crkve iz Gacka, Rodoljub Čolaković, novinar iz Bijeljine, Avdo Humo, književnik iz Mostara i Đuro Pucar – Stari, član Oblasnog NOO-a za Bos. Krajinu.
Srbi, Hrvati i Muslimani, jedni uz druge, zajedno, usvojili su odluke koje će odrediti njihovu budućnost u narednim stoljećima.
“Danas Narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBIH), hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska i hrvatska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata”, jedan je od glavnih zaključaka zasjedanja ZAVNOBIH-a.
BiH: Zemlja ravnopravnih
I tako je BiH postala republika svih njenih građana, u sastavu zajedničke Jugoslavije. Nakon prvog zajsedanja ZAVNOBIH-a 1943. godine palo je još mnogo krvi do konačne slobode. Ništa, međutim, nije moglo pokolebati tadašnje stanovništvo u borbi za slobodu, ravnopravnost, i opredjeljenje za zajednički život u dobru i u zlu. O toj zajedničkoj odlučnosti na zasjedanju 1943, govorio je vijećnik Osman Karabegović.
“Ovo naše Vijeće, samim tim što se rađa i organizuje usred rata najtežeg, ali i najslavnijeg kojega je ikad naš narod vodio za svoju slobodu, zasnovano na najširim simpatijama naroda i vojske je i najdemokratskije i najlegitimnije političko predstavništvo koje je ikada zasjedalo na ovoj našoj bosanskohercegovačkoj zemlji. Ono nije birano kuglicama, ali je ono sastavljeno od sinova Bosne i Hercegovine prokušanih u boju i u svakolikim patnjama i iskušenjima za narod i za njegovu slobodu, kojima je narod zato i dao neograničeno povjerenje. I zato je ono uistinu najdemokratskije Vijeće za razliku od svih dosadašnjih skupština, sabora i drugo”, nadahnuto je govorio Karabegović u svom referatu.
ZAVNOBIH i bajkoviti uzlet siromašne zemlje
Nakon završetka Drugog svjetskog rata i pada fašizma narodi Bosne i Hercegovine izgradili su BiH sa do tada neviđenim elanom, iskreno i predano, nakon stoljeća okupacija i ropstva. Gradili su zajedno tvornice, škole, kliničke centre, univerzitete, puteve, željeznice, hidrocentrale.
Bosna i Hercegovina je, malo pomalo, dobijala sve više obrazovanog kadrova, koji je bio glavni pokretač u stvaranju velikih privrednih giganata, respaktabilnih čak i na svjetskom tržištu.
Na krilima ZAVNOBIH-a izgrađena je zemlja, radnika je bilo sve više, životni standard je bilježio rast, sportske ekipe postizale su uspjehe, čak je organizirana i jedna Olimpijada.
Iz današnje perspektive, to je bila ….. bajka.
Prepisati neke paragrafe ZAVNOBIH-a u „Dejton“
U najkrvavijem procesu raspada bivše zajedničke države (SFRJ), gotovo potpuno je uništeno sve što je izgrađeno u BiH. Ubijene su desetine hiljada ljudi. Strahote i patnje imale su gotovo epske razmjere.
Cilj nije postignut. BiH je opstala, ranjena, osiromašena, ali sa jasno ucrtanim granicama na karti svijeta. Mnogi danas pokušavaju da joj pomognu, ali slabo se dobronamjerni savjeti primaju u državi u kojoj je nacionalizam najprofitabilnije zanimanje, gdje se veličaju zlo i mržnja.
I kada čovjeku već bude svega dosta, i kada pomisli da je najpametnije odustati od borbe za bolji život, za više posla, za kvalitetniji obrazovni sistem, za kvalitetnije zdravstvo, za zajedničku BiH, stigne 25. novembar koji nas podsjeti na odluke ZAVNOBIH-a.
U tim odlukama, koje su usvojili zemljoradnici, geometri, ljekari, učitelji, veterinari, radnici, gostioničari, studenti, sveštenici, novinari, sajdžije, težaci, književnici, advokati, inžinjeri, hafizi, šumari, ratnici i industrijalci, vjernici i ateisti, Muslimani, Hrvati, Srbi, Bosanci, Hercegovci, tako jednostavno, a tako efikasno, zapisan je recept zahvaljujući kojem su generacije ljudi u BiH decenijama bezbrižno i mirno živjele.
“Narodi Bosne i Hercegovine ne žele više povratak starog stanja koje je i dovelo do naše nesreće. Narodi Bosne i Hercegovine iskivaju svoje bratstvo, i to bratstvo čuvaće kao najčvršće jamstvo bolje i srećne budućnosti“, piše između ostalog u odlukama ZAVNOBIH-a.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno
