U današnjem glavnom pretresu na suđenju optuženima za dokapitalizaciju kompanije Energopetrol, tužiteljstvo je ustvrdilo da će dokazati da je toj kompaniji i Federaciji BiH pričinjena šteta koju je finansijski vještak procijenio na 32,9 miliona KM, dok odbrana ističe da će dokazati neutemeljenost navoda u optužnici. Odbrana je osporila validnost finansijskog vještačenja Abida Hodžića i najavila da će u prilog njenim dokazima izvesti svjedoke, vještake te dostaviti dokumente.
Branković i ostali terete se da su počinili štetu veću od 32 miliona maraka za Energopetrol i Federaciju
I tužiteljstvo je najavilo svoje svjedoke i druge dokaze. Opća procjena u sudnici Oćinskog suda je bila da će ovaj proces trajati dugo. Nastavak glavnog pretresa je 1. septembra, za kada je Tužilaštvo najavilo dva svjedoka, djelatnika finansijske policije, kao i trećeg, Vahida Heću, nekadašnjeg federalnog ministra energije, rudarstva i industrije. Devet je optuženika u ovom predmetu, među njima je bivši federalni premijer Nedžad Branković kao devetooptuženi. Ostali su uposlenici u pojedinim ministarstvima, advokat, bivši direktor Energopetrola, unuverzitetski profesori, pravnici, ekonomisti: Kasema Ćatović, Ahmed Žilić, Mirko Puljić, Sead Kreso, Safet Proho, Anka Šešlija, Alma Haseta i Namik Bušatlić. Najveći dio ročišta protekao je u tvrdnjama branilaca i optuženih da je optužnica neutemeljena, iskonstruisana, apojedinci su rekli i da je skrojena sa zlom namjerom, da su zaprepašćeni njenim sadržajem, odnosno činjenicom da su na optuženičkoj klupi zbog toga što su davali ekspertsko mišljenje. Jedan od branilaca Asim Crnalić izjavio je da optužnica svjedoči o nerazumijevanju razlika između dokapitalizacije i privatizacije.
Optuženi Nedžad Branković izjavio je da je podignuta „na lik, a ne na djelo“, dok je Sead Kreso, također jedan od optuženika, kazao da iz optužnice ne može razumjeti za šta je optužen. Fahrija Karkin, branilac optuženog advokata Ahmeda Žilića, postavio je pitanje imuniteta njegovog branjenika. Tražio je odgodu pretresa do očitovanja nakon što je Upravni odbor Advokatske komore FBiH, koji se obratio i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, zatražio provjeru zakonitosti podizanja optužnice protiv advokata Žilića. Njegov branilac Karkin je insistirao da advokat ne može snositi krivičnu, čak ni građansku odgovornost za pismenu ili usmenu izjavu kao dato pravno mišljenje ili savjet; Žilić se pozivao na više domaćih i međunarodnih propisa koji štite prava advokata ili ljudska prava uopšte, ali kantonalna tužiteljica Sabina Sarajlija je rekla da Žilić u ovom slučaju nije optužen kao advokat već kao član Komisije za dokapitalizaciju Energopetrola te da “niko ne uživa neprikosnoveni imunitet”. Optužnica je potvrđena i nema uslova za odgodu pretresa, rekla je tužiteljic,a a sutkinja Melika Murtezić nastavila ročište. Branilac Seada Krese Ekrem Galijatović izjavio je da kao čovjek s dugogodišnjim iskustvom u profesionalnoj praksi te iskustvom predsjednika domaće Advokatske komore i potpredsjednika Međunarodne unije advokata u svijetu smatra da postupanje Tužiteljstva i Suda u ovom procesu ruši ugled advokata i advokature te osnovne demokratske principe. Ovu optužnicu, po njegovim riječima, “ne mogu potvrditi ni studenti prava, a kamoli eminentne sudije”. Galijatović tvrdi da će odbrana dokazati da je ugovor o dokapitalizaciji spasio Energopetrol od likvidacije i stečaja. Brojni su bili drugi prigovori branilaca ili optuženih na navode u optužnici, kazali su i da je nestručno sačinjena, posebno u dijelovima koji se odnose na kategorije iz oblasti ekonomske struke. Optužnica u ovom predmetu podignuta je 7. marta, a potvrđena krajem istog mjeseca ove godine. Sedmoro optuženih tereti se da su kao članovi Komisije za dokapitalizaciju Energopetrola doprinijeli 2006. godine sklapanju štetnog ugovora prilikom dokapitatalizacije te kompanije, koji je potpisao tadašnji federalni premijer Ahmet Hadžipašić, koji je preminuo u međuvremenu. Zbog ugovora u čijem je sklapanju učestvovao i bivši direktor Energopetrola Namik Bušatlić, također jedan od optuženih, kompaniji, odnosno Federaciji BiH kao njenom dotadašnjem vlasniku, pričinjena je šteta veća od 32 miliona KM, tvrdi tužiteljstvo. Devetog optuženika, bivšeg premijera Nedžada Brankovića, optužnica tereti za nesavjestan rad u službi, odnosno da je propustio nadzor nad realizacijom ugovora i angažiranje nezavisnih revizora o izvršavanju ugovornih obaveza. Tužiteljica Sabina Sarajlija je ustvrdila da je korist od ugovora imao konzorcij Ina Mol. Vlada FBiH je prodala, kako je rekla, 67 posto svog dijela Energopetrola d.d., čime je konzorcij Ina Mol postao većinski vlasnik i stekao status upravljača društvom. Energopetrol, nakon tog ugovora, bilježi gubitke, rekla je također.
– Konstantno su činjeni ustupci konzorciju iako njegove investicije nisu osigurane živim kapitalom, što je smisao dokapitalizacije”, riječi su tužiteljice Sabine Sarajlije.
Tužiteljstvo u ovom predmetu također tvrdi da investicije u okviru dokapitalizacije Energopetrola nisu izvršene zakonito, već pribavljene na kreditnoj osnovi, na koncu na štetu Energopetrola. Ovdje se ne radi o dokapitalizaciji, već o finansijskom lizingu, mišljenje je tužiteljstva.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
