Njemački znanstvenici pronašli su odgovor na vrlo važno pitanje o utjecaju klimatskih promjena i mogućnostima preživljavanja životinjskih vrsta.
Mogu li se dakle životinje prilagoditi promjenama klime? Odgovor na to pitanje dobiven je zahvaljujući detaljnoj analizi deset tisuća studija i vrlo je jednostavan: životinje se mogu prilagoditi klimatskim promjenama, ali ipak ne dovoljno brzo.
Brzo zagrijavanje planeta u uvjetima klimatske krize uzrokovane neobuzdanim korištenjem fosilnih goriva prijeti mjerljivoj promjeni klimatskih uvjeta i u svakom se slučaju podudara s onim što se čini kao početak masovnog izumiranja, koje bi moglo biti u rangu onih zabilježenih u stijenama u razdoblju Perma ili bilo kojeg drugog izumiranja u povijesti povezanog s promjenama svjetske klime.
Razlika je u tome što se klima sada mijenja znatno većom brzinom nego ikada prije. Mogu li se onda životinje koje ne mogu migrirati u hladnija područja prilagoditi promjenjivim uvjetima?
Tim s Leibniz instituta za istraživanja zoološkog i divljeg životinjskog svijeta (Leibniz IZW) i više od 60 suradnika diljem svijeta navode u časopisu Nature Communications kako su proučavali mogućnost promjene fiziologije, veličine ili ponašanja životinja s ciljem prilagodbe povišenim temperaturama i promijenjenim vremenima pojave godišnjih doba. Biolozi ovaj tip prilagodbe nazivaju „fenotipska promjena“.
Na pitanja poput ovih nije lako ponuditi odgovor. Kako bi bili sigurni, biolozima su bili potrebni pouzdani podaci o lokalnim temperaturama na brojnim mjestima. Osim toga, trebali su sigurne informacije o vremenima migracije, razmnožavanja, hibernacije i drugih velikih događaja u životima proučavanih vrsta tijekom nekoliko godina. Također su trebali pronaći studije slučaja kojima su se podaci skupljali tijekom više generacija populacije jedne vrste na jednom području.
Kada su pronašli promjene u svojstvima odabranih vrsta, biolozi su morali proučiti vode li takve promjene većoj mogućnosti preživljavanja ili brojnijem potomstvu. Pronašli su pouzdane podatke o 17 vrsta u 13 država.
- Znanstvenici su se usredotočili na vrste ptica brojnih populacija, primjerice svrake (Pica pica) i crnoglave muharice (Ficedula hypoleuca), za koje se zna da su razvile prilagodbu klimatskim promjenama. Studija je također obuhvaćala podatke o kornjačama i nekim vrstama sisavaca. / Foto: Creative Commons / Martin Arusalu – Unsplash
Sve nas navodi na pesimizam
U konačnici, većina njihovih podataka dolazi iz proučavanja ptica, među kojima su uobičajene i brojne vrste poput velike sjenice (Parus major), obične svrake (Pica pica) ili europske crnoglave muharice (Ficedula hypoleuca).
Zaključak je da čak i kada bi se populacije ptica mogle mijenjati s okolišnim uvjetima, možda to ne bi mogle učiniti dovoljno brzo do migracija koje se odvijaju u vrijeme sve ranijeg proljetnog cvjetanja ili do gniježđenja koje bi se uskladilo s eksplozijom populacija kukaca koje pružaju hranu za ptiće.
„Čak i populacije koje se adaptivno mijenjaju, uspijevaju to brzinom koja ne osigurava njihov opstanak“, navodi Alexandre Courtiol s Leibniz Instituta. Podaci koji su dostupni primjenjivi su na vrste za koje je poznato da se dobro nose s promjenjivim uvjetima.
„Prilagodljive reakcije u slučaju rijetkih ili ugroženih vrsta trebaju se još proučiti“, kaže njegova kolegica i koautorica studije Stephanie Kramer-Schadt. „Bojimo se da će prognoze opstanka populacija takvih vrsta koje je potrebno očuvati biti još pesimističnije.“
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
