Ponedjeljak, 22. April 2019.
Unsko-sanski kanton 17° C Clear Sky
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

Izvor vijesti: vijesti.ba22. April. 2019. Bosna i Hercegovina, Izdvojeno
BH parlamentarci “rade” uglavnom izvan svoje zemlje

Dok se Predstavnički dom nije sastao od konstituisanja, a Dom naroda dva puta, privlačne su konferencije i seminari širom Evrope.

Bh. parlamentarci za sada uglavnom “rade” izvan svoje zemlje. Dok se Predstavnički dom Parlamenta BiH nije sastao od konstituisanja (6. decembra 2018.), a delegati Doma naroda na dvije sjednice održane do sada bavili su se organizacionim pitanjima, parlamentarci idu na konferencije i seminare širom Evrope.

Samo u prvih 15 dana aprila bh. parlamentarci su putovali u Antaliju, Beč, Podgoricu i Beograd, a u martu su odredišta bila Brisel, Bukurešt, Budva i ponovo Beč, pokazuju zvanična saopštenja.

I niko ne bi imao ništa protiv njihovog učešća na međunarodnih skupovima, kad bi bili aktivni i u svojoj zemlji. Sjednica Predstavničkog doma, koja je bila zakazana za 11. april kao prva hitna u novom sazivu nije održana jer se nije pojavilo čak 20 od 42 poslanika. A dnevni red je bio i više nego aktuelan: kako odgovoriti na sve masovniji priliv migranata i izbjeglica, te zbog čega BiH nije izabrala svoju delegaciju za Parlamentarnu skupštinu vijeća Evrope?

U zgradu Parlamenta nije došla većina poslanika iz stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (krovne organizacije 14 stranaka s hrvatskim predznakom). Sjednicu su otvoreno bojkotovali poslanici iz Republike Srpske, kao odgovor na neformiranje Vijeća ministara BiH odnosno izostanak podrške mandataru predloženom iz ovog entiteta Zoranu Tegeltiji. Staša Košarac, predsjedavajući Kluba Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Predstavničkom domu, izostanak članova Kluba je objasnio ovako:

“Dok se ne izabere predsjedavajući Savjeta ministara, odnosno cjelokupan Savjet ministara koji je odraz volje birača na prethodnim izborima, nema šta da radi Predstavnički dom ni Dom naroda. Ne želimo da učestvujemo u radu Parlamenta dok se ne izabere novi Savjet ministara.”

O tome šta je sve izostalo, a trebalo je biti urađeno, govorio je poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Saša Magazinović, nakon što je objavljeno da Predstavnički dom neće održati sjednicu.

“BiH ne samo što nije izabrala delegaciju za Parlamentarnu skupštinu Vijeća Evrope o čemu se posljednjih dana dosta govorilo, ali BiH nema delegaciju ni za Parlamentarnu skupštinu NATO -a, ni za skupštinu OSCE. Nemamo formirane skupštinske komisije, ne postoji nadzor nad Obavještajno-sigurnosnom agencijom. Ne radi se samo o sporenju oko broja ministarstava u Vijeću ministara – o tome hoće li Dodik, Izetbegović ili Demokratska fronta (DF) dobiti ministarstvo više, radi se o smišljenoj blokadi rada državnih institucija”, poručio je Magazinović.

Opšti alibi

To što još nije formirano Vijeće ministara, odnosno što se ne zna parlamentarna većina, opšti je alibi za zastoj u radu Parlamenta. Princip je isti i za tematske sjednice kao što je bila ona zakazana o migrantskoj krizi.

Denis Čarkadžić, iz Udruženja građana “Zašto ne”, odnosno s portala Istinomjer.ba, podsjeća da nije ni prvi ali vjerovatno neće biti ni posljednji put da zakonodavna tijela duži period ne održavaju sjednice. Takvih situacija je bilo i ranije kada je državni i federalni parlament u pitanju.

“Razloge primarno treba tražiti u odsustvu bilo kakvog mehanizma koji bi izabrane zvaničnike prisilio na rad. S druge strane, odgovornost spram građana je za većinu funkcionera nepoznat pojam. Kvazi argumenti koje čujemo od zastupnika, prilagođavaju se od situacije do situacije. Tako se nerad Parlamenta nekoliko mjeseci pred izbore pravda kako nije vrijeme za donošenje bitnih zakona i odluka jer to kao može uticati na izborni na rejting stranaka što implicira da im je važniji rejting od rada u interesu društva”, kaže Čarkadžić.

“Ovoga puta”, nastavlja, “su našli razlog u tome što nije dogovorena nova većina, ali bez obzira što pregovori o uspostavi vlasti traju, ne postoji opravdanje za blokadu rada parlamenta”.

“Jasno jeda se ona od određenih političkih struktura koristi kao alat za ucjene u procesu pregovaranja, što je nedopustivo. Čak ni migrantska kriza, koja ima potencijal za destabilizaciju države, nije bila dovoljan razloga da Parlament zasjeda. Očigledno je da određeni politički centri u zemlji ne samo da stavljaju svoje parcijalne interese ispred opštih nego su spremni da uvedu zemlju u krizu za koju niko sa sigurnošću ne može reći kako će se završiti”, ističe Čarkadžić.

Dok Parlamentarna skupština ne radi, uredno stižu iznosina račune poslanika i delegata za lične dohotke i druga primanja (za odvojeni život, prevoz, topli obrok, paušal). A ta primanja su veća od pet ili osam prosječnih plata u BiH. Ana Lučić iz nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI ) o primanjima parlamentaraca kaže:

“Ukupna primanja poslanika i delegata ne samo da su najviša u regionu nego su u nesrazmjeru sa ekonomsko-socijalnom situacijom u zemlji, a posebno nisu u skladu sa ostvarenim rezultatima rada. Kreću se od 4.800 (2.400 eura) do 6.500 konvertibilnih maraka (3.250 eura). Ono što CCI već duže zagovara je da primanja parlamentaraca budu usklađena sa evropskim standardom, a to je 3 ili 3,5 prosječne plate u zemlji tako da, ako ne prate rezultate rada, bar prate primanja građana koji su ih izabrali da rade u njihovom interesu”, kaže Lučić.

Poslanici putuju svijetom o trošku građana uživajući privilegije koje ne zaslužuju, ističe Denis Čarkadžić. Na pitanje šta je rješenje, kaže:

“Rješenje je u vanrednim izborima. Ovakva vrsta blokada i beskonačna pregovaranja nakon izbora su mogući zato što BiH nema instituciju vanrednih izbora, Da ima, parlamentarne stranke bi bile zakonski ograničene da u roku, naprimjer, 90 dana od kada Centralna izborna komisija objavi zvanične rezultate, imenuju novu izvršnu vlast, kao što je slučaj u Srbiji i u mnogim drugim zemljama. U protivnom, automatski bi se raspustili parlamenti i išlo bi se na nove izbore, što pobjednicima ne bi išlo u prilog i sve bi učinili da se vlast u zadatom roku formira. Zato mislim da bi se konačno javnost u BiH trebala konačno fokusirati na opciju uvođenja vanrednih izbora u Izborni zakon BiH”, smatra Čarkadžić.

Od novog saziva dva skupštinska doma se očekuje da radi više i bolje od prethodnika. Prema analizi CCI, saziv državnog parlamenta 2014-2018. je najneefikasniji od četiri posljednja u realizaciji zakona.

“Usvojeno je tek 59 zakona, odbijeno čak 58. Od usvojenih tek je 14 novih odnosno temeljnih dok su svi ostali bili izmjene ili dopune postojećih. Ako govorimo o tome koliko su institucije vlasti bile fokusirane na interese građana onda moram podsjetiti da ni jedan od domova ni u jednoj godini mandata nije usvojio orijentacioni plan rada na vrijeme”, navodi Lučić.

“Na sve to su”, konstatuje, “uticali poremećeni odnosi u koalicijama tako da smo pred kraj mandata imali formiranje koalicija odnosno većine od tačke do tačke pojedine sjednice, što je nedopustivo.

“CCI već odavno upozorava da se BiH ne smije naći u takvoj situaciji, da bi trebalo usvojiti propise koji bi omogućili raspisivanje vanrednih izbora kada dođe do zastoja u radu institucija vlasti. Nedopustivo je da državne institucije budu zarobljene stranačkim sukobima, a građani žrtve ili taoci svega toga bez mogućnosti razrješenja situacije. Moramo se nadati da će novi organi vlasti BiH u ovom mandatu dobro dogovoriti zajedničke ciljeve, sve to pretočiti u programe i raditi u interesu građana”, ističe Lučić.

ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision