Ova je inicijativa nastavak prijateljskih veza dva grada, čiji je dodatni adut u mogućoj kandidaturi i činjenica da su oba u prošlosti bila uspješni organizatori najvećeg sportskog događaja na planeti. No, jasno je da bi jedan takav projekt, pa makar samo djelimično bio organiziran u Sarajevu, iziskivao enormna ulaganja, naročito u pogledu infrastrukture.

Stoga je logično da su predstavnici Barcelone kontaktirali ne samo s čelnicima krovne bh. sportske institucije, Olimpijskog komiteta BiH, nego i s predstavnicima gradskih i kantonalnih vlasti.

Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvad Kurić kaže za naš list da je upoznat s inicijativom te da je o tome razgovarao s predstavnikom Barcelone koji je prošle godine boravio u Sarajevu.

– Bilo je razgovora o kandidaturi Barcelone u koju bi bio uključen i naš grad. Razgovarali smo u pravcu rekonstrukcije pojedinih olimpijskih objekata u Sarajevu. Znam da su spominjali mogućnost da za Igre koriste našu bob-stazu na Trebeviću.

Naravno da smo zainteresirani za jedan takav projekt. Kanton je spreman, barem ja to tako vidim, s Barcelonom se uključiti u kandidaturu – rekao je Kurić.

Direktor predeuzeća ZOI 84 Kenan Magoda kazao je za „Avaz“ da je, imajući u vidu trenutno stanje infrastrukture, moguće organizirati Igre.

– Trebali bismo urediti skakaonice na Igmanu, bob-stazu na Trebeviću i staze spusta na Bjelašnici. Staza je najmanje problem, veća finansijska ulaganja trebaju bob-staza i skakaonice. Lako je to izvodljivo, jer sjetimo se da su naše Olimpijske igre 1984. godine bile proglašene najboljim i najorganizovanijim – kazao je Magoda, dodavši da je ovo možda jedini generator koji bi mogao našu zemlju izvući iz sivila.

Ekonomista Faruk Hadžić kazao je da bi organiziranje jednog takvog događaja imala nekoliko pozitivnih segmenata.

– Organizacija jednog takvog događaja, pored značajnog ulaganja investicija u infrastrukturu, dovela bi i do povećanog dolaska turista, čime bi se znatno povećala i potrošnja, a time i prikupljeni porezi kroz PDV. Osim investicija i rasta potrošnje, a time i ekonomskog rasta, bitna je pozitivna slika koja bi se poslala u svijet – kaže Hadžić.