Thursday, 28. March 2024.
Unsko-sanski kanton 16° C Light Rain
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

11. Decembra. 2019. Region
Devet članica EU iznijelo prijedlog oko nove metodologije o proširenju
Devet zemalja članica Evropske unije izašle su s prijedlozima oko nove metodologije o proširenju koju će Evropska komisija, prema najavama, usvojiti do kraja januara naredne godine.
Radio Slobodna Evropa ima uvid u takozvani non-paper koje su potpisale Austrija, Češka Republika, Estonija, Italija, Latvija, Litvanija, Malta, Poljska i Slovenija kao doprinos za buduću metodologiju u pristupnim pregovorima sa zemljama Zapadnog Balkana.

„Potrebno je da se održi sposobnost Evropske unije da integriše nove članice bez slabljenja njene unutrašnje koherencije. Međutim, unutrašnja reforma EU ne može biti preduslov za proširenje. Naša vrata ostaju otvorena”, stoji u dokumentu koje su potpisale ove države.

U dokumentu se podvlači da se ojačani pristup pridruživanju treba nadograditi na postojeći konsenzus o proširenju na osnovu sljedećih principa:

– punopravno članstvo u EU kao krajnji cilj;

– prvo osnove;

– pristup zasnovan na zaslugama;

– strogo ali pošteno uslovljavanje;

– podsticanje regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa;

– kompatibilnost sa već postojećim pregovaračkim okvirom.

Posebna pažnja posvećena poglavljima 23 i 24

Devet država članica traže od Evropske komisije da se u budućoj metodologiji obuhvati grupisanje pregovaračkih poglavlja po glavnim oblastima kao i paralelno, umjesto uzastopnog, otvaranje poglavlja.

Ove zemlje smatraju da bi time međuvladine konferencije postale “politički relevantnije i interaktivnije”.

Posebnu pažnju devet država članica EU posvećuju poglavljima 23 i 24 koja se tiču vladavine prava. Ovim dokumentom se traži da se ovom pitanju pristupi putem prioriteta, jasnih preporuka, i vremenskih rokova.

Smatra se također da EU i države članice treba da pruže veću podršku implementaciji evropske pravne tekovine, posebno u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, te da bi ispitivanje zakonodavstva koje pokriva ova poglavlja trebalo da započne u trenutku odobravanja kandidatskog statusa.

“Sve već dostupne instrumente pristupnog procesa, uključujući klauzulu o ‘neravnoteži’, trebalo bi dalje istražiti kako bi se ojačao utjecaj EU”, stoji u non-paperu.

Države potpisnice ovog dokumenta smatraju da bi politički podsticaji trebalo da uključuju i godišnje susrete na nivou EU lidera i Zapadnog Balkana, kao i veće učešće predstavnika regiona na neformalnim sastancima Savjeta.

Također se predlaže “efikasni i ciljani finansijski podsticaj”, koji nagrađuje i olakšava napredak. Između ostalog se spominje poboljšanje koordinacije finansijske podrške za region kao i povećana saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama, s ciljem povećanja investicije.

Austrija, Češka Republika, Estonija, Italija, Latvija, Litvanija, Malta, Poljska i Slovenija smatraju da treba također poboljšati procenu napretka reformskog procesa uzimajući u obzir stvarni utjecaj reformskih mjera na terenu. U ovaj proces bi, prema dokumentu, trebalo uključiti i civilno društvo, zastupnike, kao i predstavnike lokalne samouprave.

Također se između ostalog predlaže godišnje održavanje “Evropske konferencije“ širom Zapadnog Balkana, radi konsultacija i promovisanja dijaloga.

Veća koherentnost zemalja Zapadnog Balkana

Ove države smatraju da bi novim ojačanim pristupom došlo do jačanja kredibiliteta cjelokupnog pregovaračkog procesa, kao i do poboljšanja međuinstitucionalne saradnje.

“Napredak u reformama, posebno u oblasti vladavine zakona, trebalo bi da se održi i ubrza”, upozorava devet država EU koje stoje iza najnovijeg non-papera.

Ove zemlje ističu da bi ovim prijedlozima proces mogao biti sveobuhvatniji i manje fragmentiran, te da bi sami pregovori trebalo da omoguće efikasniju pripremu za članstvo u EU, i time bi stvorile opipljivu korist za građane tokom cijelog procesa.

“Potrebno je proaktivnije angažovanje EU i njenih država članica u pristupanju Zapadnog Balkana, kao i veća koherentnost zemalja Zapadnog Balkana u EU integracijama, kao njihovom strateškom izboru”, upozorava devet članica EU.

Varhelyi: EK u januaru s novim prijedlogom

Inače, ovaj non-paper je još jedan doprinos u izradi nove metodologije koju priprema Evropska komisija, nadovezujući se na prijedlog Francuske koja je sredinom proteklog mjeseca izašla sa njenim prijedlozima o obnovljenom i ojačanom pristupu u procesu pregovora o članstvu.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi je priznao da francuski prijedlog nije jedini te da je njegov kabinet primio sugestije i od ostalih zemalja članica.

Varhelyi je u više navrata potvrdio da će u januaru Evropska komisija izaći sa novim prijedlogom o izmjeni metodologije.

Obnovljeni pristup u pregovorima o članstvu je neophodan da bi Francuska dozvolila otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji se smatra najzaslužnijim za krah oktobarskog samita, uslovio je otvaranje pristupnih pregovora sa novim državama sa promjenom metodologije u procesu pregovora.

U slučaju da nova metodologija dobije neophodnu podršku svih zemalja članica, onda je vrlo vjerovatno da bi Francuska omogućila konsenzus za otvaranje pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom, na evropskom samitu koji će biti održan u martu 2020. godine.

ZADNJE VIJESTI IZ Region

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision