Srijeda, 14. August 2019.
Unsko-sanski kanton 13° C Clear Sky
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

Izvor vijesti: klix.ba14. August. 2019. Bosna i Hercegovina
Isplatili smo 56 miliona KM naknada jer vlasti BiH nisu koristile kredite kojim su nas zadužile
Informacije o sredstvima koja su isplaćena kreditorima po osnovu interkalarne kamate Vijeće ministara Bosne i Hercegovine dostavilo je zastupniku SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saši Magazinoviću. On je još 10. maja 2019. godine postavio Vijeću ministara BiH pitanje koje glasi: “Koliko su nadležne institucije BiH, Federacije BiH i RS-a do sada platile kreditorima zbog nepreuzimanja sredstava, po osnovu takozvane interkalarne kamate, i je li ikada utvrđena odgovornost po tom osnovu”.

Podaci državne vlade pokazuju da su građani Bosne i Hercegovine od 1998. godine isplatili više od 56 miliona KM kamata koje se obračunavaju jer se ne troše sredstva iz kredita za koje su građani već zaduženi. Najviše naknada isplaćeno je 2011. godine (6.937.603,06 KM) i 2018. godine (6.321.411,27 KM).

Vijeće ministara BiH navelo je da se u okviru obaveza koje se plaćaju kreditorima po osnovu kreditnih zaduženja po dospijeću, osim glavnice i kamate, plaćaju i troškovi neangažovanih sredstava, odnosno takozvani “commitment fee”.

“Commitment fee” je ugrađen u standardne uvjete poslovanja određenih kreditora poput OPEC-a, KfW-a, MMF-a, Erste banke, Austrijske banke, EBRD-a i drugih banaka. S tim u vezi, “commitment fee” je naknada koja se plaća na neangažovanu kreditnu liniju, odnosno neangažovani dio kreditnih sredstava i uglavnom je određen kao fiksni procent koji se obračunava na neangažovani iznos kredita.

Vijeće ministara BiH objašnjava da organ koji je podigao kredit plaća “commitment fee” kao kompenzaciju za držanje sredstava na otvorenoj kreditnoj liniji, odnosno za osiguranje isplate kreditnih sredstava na specificirane datume u budućnosti.

“Dakle radi se o redovnim troškovima definisanim generalnim uvjetima krediora, odnosno međunarodnim kreditnim ugovorima. U slučaju realizacije ugovorene dinamike projekta, to jeste angažovanja sredstava, ovi troškovi zadržavaju nivo kompatibilan dinamici realizacije projekta, tj. ugovoru o kreditu. Usporena dinamika angažovanja odobrenih kreditnih sredstava može biti uzrokovana po više osnova kao npr. kašnjenja u implementaciji po infrastrukturnim i drugim projektima, nepravovremena realizacija aktivnosti utvrđenih kao uvjet za korištenje ugovorenih sredstava kao što je donošenje zakona i drugo”, navode iz Vijeća ministara BiH.

Državna vlada posebno napominje da su za realizaciju projekta, odnosno implementaciju sredstava po odobrenim kreditima zaduženi krajnji korisnici kredita, prvenstveno u bosanskohercegovačkim entitetima i to putem resornih ministarstva, javnih preduzeća ili za to određenih jedinica za implementiranje projekata.

“Ugovornom dokumentacijom koja se zaključuje, odgovornost za implementiranje i krajnje efekte projekta alocirana je na vlasnika pojedinačnog projekta i njegova upravljačka tijela. Postojanje pojedinačnih barijera u procesu stjecanja efektivnosti međunarodnih finansijskih sporazuma i okolnosti implementacije u više navrata su bili predmet pažnje pojedinih institucija i međunarodnih kreditora. Preporuke za podizanje efikasnosti sistema u ovom domenu nisu dale prepoznatljive pozitivne promjene”, piše u odgovoru Vijeća ministara BiH.

Ministarstvo finansija Republike Srpske još uvijek nije odgovorilo koliko je tačno naknada bh. entitet RS isplatio po ovom osnovu u proteklom periodu. Za sada je poznato da je zbog sporosti u implemetaciji projekata u entitetu Federacija BiH samo u periodu od 2015. do 2018. godine isplaćeno skoro 10 miliona KM zbog nepovlačenja odobrenih kreditnih sredstava.

Federacija BiH ranije je navela da zbog sporosti u implementaciji projekata u odnosu na planiranu dinamiku dolazi i do rasta troškova po osnovu odobrenih, a nepovučenih sredstava. U većini slučajeva radi se o kreditima namijenjenim za infrastrukturu u oblasti elektroenergetskog sektora i transporta. Obaveze po ovim kreditima alocirane su na krajnje korisnike, to jeste elektroprivredna preduzeća i upravitelje cestama i autocestama (koji servisiraju ove troškove), a jedan manji dio alociran je na budžet FBiH, kantone, gradove i općine.

U periodu od 2015. do 2018. godine zbog nepovlačenja odobrenih kreditnih sredstava Elektroprivreda BiH je isplatila ukupno 1.941.278 KM, Elektroprivreda HZHB Mostar 2.074.033 KM, Autoceste Federacije BiH 3.243.237 KM, Ceste Federacije BiH 599.020 KM, Željeznice FBiH 307.069 KM, BH-Gas 77.548, Kanton Sarajevo 185.953 KM, Unsko-sanski kanton 7.327 KM, Grad Tuzla 123.677 KM, Grad Zenica 91.584 KM, Općina Čapljina 83.756 KM, Općina Visoko 75.375 KM, Općina Gradačac 217.888 KM, Općina Ćelić 657 KM i Federacija BiH 510.290 KM.

S pravom se postavlja pitanje koliko je društveno korisnih projekata, poput adaptacija bolnica, otvaranja novih klinika i porodilišta, moglo biti završeno sredstvima u iznosu od 53 miliona KM.

ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision