Četvrtak, 8. August 2019.
Unsko-sanski kanton 31° C Broken Clouds
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

Izvor vijesti: vijesti.ba8. August. 2019. Region
Josipović: Mandat Grabar-Kitarović – putujući cirkus, kvarenje odnosa i rast ustašofilije
Hrvatska je često s razlogom bila kritizirana da se miješa u unutarnja pitanja BiH. Predsjednica Grabar-Kitarović nije jedina koja truje odnose među državama.

– Nažalost, s obje strane granice postoje populisti koji podilazeći raznim nacionalizmima nastoje steći kakav jeftini politički poen ulazeći u sukob sa susjedima.

Rekao je ovo u intervjuu za Vijesti.ba bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.

Razgovarao: Delvin Kovač

Predsjedništvo BiH konstituirano je prije više od osam mjeseci, ali i dalje nema susreta s predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović. S druge strane, Vi ste svega 20 dana nakon imenovanja za predsjednika Hrvatske u januaru 2011. organizirali prijem za članove Predsjedništva BiH u Zagrebu. Zbog čega je sada takva situacija i možemo li govoriti o eventualnim krivcima?

JOSIPOVIĆ: Osobno, smatrao sam poboljšanje odnosa sa susjedima prioritetom svoje, ali i državne politike. Nakon Brisela, jer i naše članstvo u EU sam smatrao prioritetom, prvi odlazak u inozemstvo bio je u Sarajevo. Tamo sam imao govor koji je šokirao desnicu u Hrvatskoj. Ukratko, bio sam rekao da je naša politika prema BiH bila pogrešna, ispričao se za nju te rekao kako ćemo graditi novu koja polazi od suverenosti BiH i partnerskih odnosa s njom.

Bilo je i onih koji su nakon tog govora htjeli inicirati moje smjenjivanje s dužnosti. Naravno, za to nije bilo snage, a tadašnja Vlada gđe Kosor, kad je vidjela da govor podržava skoro 75 posto građana, prihvatila je da zajedno za Sabor pripremimo deklaraciju o novim odnosima s BiH. Rezultati su se vidjeli i tu želim reći kako je gđa Kosor kao premijerka dala važan doprinos promjeni politike. Kasnija Vlada g. Milanovića je nastavila novu politiku, a posebno valja istaći i zalaganje ministrice vanjskih poslova Pusić u nastojanjima da se BiH što prije otvore vrata Europske unije.

Danas tijela vlasti u Hrvatskoj, posebno predsjednica Grabar-Kitarović, vode drukčiju politiku koja se često može shvatiti kao provokacija, kao miješanje u unutarnje poslove BiH i antagonizacija. Međutim, moram reći, to pokazuju i reakcije na navodnu posljednju izjavu predsjednice u Izraelu, i u BiH ima neodmjerenih reakcija koje su uvredljive, ne samo za predsjednicu, već i za Hrvatsku u cjelini. Mislim da je potrebno stati na loptu i pokušati iznova graditi međusobno povjerenje.

Upravo je za vrijeme Vašeg predsjedničkog mandata Hrvatska postala članicom EU. Čime se, po Vašem mišljenju, može pohvaliti aktuelna predsjednica, a šta je ono što će biti prirotet u radu za njenog nasljednika?

JOSIPOVIĆ: Moj je mandat zaista određen članstvom u EU. Međutim, ono je rezultat dugogodišnje usklađene politike svih relevantnih političkih faktora u Hrvatskoj, i vlasti, i oporbe. Ponosan sam što sam i ja dao tome doprinos. I danas, kao najvažniju političku uspomenu, imam fotografiju s potpisivanja pristupnog sporazuma koji smo potpisali s hrvatske strane gđa Kosor i ja.

Ali, kao najveći vlastiti doprinos, kome se on sviđao, kome ne, vidim zaista jasno poboljšanje odnosa sa susjedima, posebno sa BiH, Srbijom, ali i Italijom. Iz današnje perspektive, tadašnji odnosi su bili gotovo nestvarno dobri. Bez obzira što je i tada bilo puno otvorenih pitanja među državama.

Iskreno, ne vidim čime će se Grabar-Kitarović pohvaliti nakon mandata. Pet godina potrošila je na populističko laviranje, naslikavanje, dijete, neodmjerene političke izjave i transformaciju predsjedničke funkcije u putujući cirkus. Značajno je doprinijela kvarenju odnosa sa susjedima te podržala rastuću ustašofiliju. Ne znam treba li tome išta dodati…

Odnose BiH i Hrvatske opterećuju brojna neriješena pitanja, a među njima svakako moramo istaći gradnju Pelješkog mosta i odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Treba li Hrvatska ubuduće u sličnim situacijama osluškivati šta o pitanjima od obostrane koristi misli i njen susjed s kojim dijeli granicu dugu 1.000 kilometara?

JOSIPOVIĆ: Naravno da svaku državu treba zanimati što o nekim važnim pitanjima misli susjed. Ali, dopustite da ovo Vaše pitanje iskoristim za malu raspravu o tzv. unutarnjim pitanjima država i o tome što znači miješanje druge države u ta pitanja.

Hrvatska je često s razlogom bila kritizirana da se miješa u unutarnja pitanja BiH. Ali, bilo je i situacija u kojima te optužbe nisu uvijek bile točne. Među susjednim i prijateljskim državama morala bi biti moguća rasprava o svakom pitanju. Danas postoji visoka međuovisnost na međunarodnoj sceni i države poput BiH i Hrvatske morale bi moći raspravljati o svim pitanjima koja ih zanimaju. Naravno, je li riječ o prijateljskoj raspravi ili o miješanju u unutarnje poslove, ovisi o tome kako se komunicira.

Paternalizam, neodmjerene izjave, senzacionalizam, pokušaj političkog utjecaja ili pritiska mimo uobičajenog diplomatskog načina komunikacije, dezinformacije a i drugi oblici neprimjerene komunikacije s javnošću ili političkim faktorima, indiciji su miješanja u unutarnje poslove druge države. Ali, dogovoreni razgovori, dobro pripremljeni, o bilo kojem pitanju, pa i o onome o kojemu se države ne slažu, to nisu. Takvi razgovori, ako se države i ne slažu, jačaju povjerenje među državama.

Ne vidim nijednog razloga da nadležni u Hrvatskoj i BiH ne razgovaraju o infrastrukturnim projektima koji mogu imati utjecaj na susjede, o položaju Hrvata u BiH ili položaju Bošnjaka u Hrvatskoj, o Pelješkom mostu i odlagalištu na Trgovskoj gori, ali i energetskoj infrastrukturi u BiH koja ima ozbiljne posljedice na dolinu Neretve u Hrvatskoj. Slično je i sa problemom rafinerije u Bosanskom Brodu ili imovinom pravnih osoba iz BiH u Hrvatskoj. Ako razgovor te vrste ne bi bio moguć, onda bismo rekli da je i problematiziranje Trgovske gore ili Pelješkog mosta miješanje u unutarnje poslove Hrvatske. Ali, upravo suprotno, mislim da se o svemu, pa i o tome treba i može razgovarati.

Možda države neće promijeniti mišljenje o nekom spornom pitanju, ali će dati obrazloženja, ojačati mehanizme sigurnosti građana ili iznjedriti neka rješenja koja će i susjedi lakše prihvatiti. Osobno, umijeće kompromisa smatram posebno važnom vrlinom za današnje političare. A tu ih vrlinu nema mnogo…

Posljednji istupi predsjednice Grabar-Kitarović, a naročito onaj da je BiH nestabilna država i da njom upravlja militantni islam, koju je potom demantirala, naišli su na buru reakcija u BiH? Kako Vi ocjenjujete takve njene istupe i koliko su oni dobri za međususjedske odnose?

JOSIPOVIĆ: Puno sam kritizirao izjave predsjednice Grabar-Kitarović o BiH. Prvo, netočne su, drugo neprimjerene i protivne interesima dobre suradnje među državama. Poslije su te izjave demantirane, ne osobito uvjerljivo. Ali, mislim da nam je svima bolje da vjerujemo u demantij. Teške riječi često nije lako kasnije sanirati. Iako, moram primijetiti da je bilo i reakcija iz BiH koje su bile neodmjerene i štetne za međusobne odnose, bez obzira što mislili, a ja mislim vrlo loše, o izjavama predsjednice.

Međutim, predsjednica nije jedina koja truje odnose među državama. Nažalost, s obje strane granice postoje populisti koji podilazeći raznim nacionalizmima nastoje steći kakav jeftini politički poen ulazeći u sukob sa susjedima.

Upravo je Grabar-Kitarović nebrojeno puta do sada problematizirala izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, što su mnogi ocijenili uplitanjem u unutarnje odnose u BiH. Prije nekoliko dana uradila je to još jednom, istakavši da “Komšić mora shvatiti da je ne samo etnički, nego i politički predstavnik hrvatskoga naroda”. I to je kasnije demantirala. Kako to komentirate?

JOSIPOVIĆ: Mislim da je potpuno krivo da Hrvatska i njena predsjednica komentiraju izborno zakonodavstvo u BiH i u pitanje dovode legitimitet izabranih dužnosnika. Da, sukladno onome što sam prije rekao, pod određenim uvjetima o svemu se može razgovarati među prijateljima, ali ovakve izjave zaista nisu ni korektne, ni prijateljske. I jesu miješanje u unutarnje odnose u BiH.

Istina, u konačnici, za BiH je svejedno što o njenom unutarnjem pravu misle dužnosnici druge države. Iako se izjave poput ove predsjedničine zaista mogu smatrati neprimjerenima. Mislim da je za BiH puno važnije, rekao bih, jedino važno, što o načinu izbora misle njeni državljani, naravno i Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda.

Kako gledate na utrku za novog predsjednika Hrvatske, imate li nekog svog favorita i kakav ishod očekujete?

JOSIPOVIĆ: Moja stranka, SDP, ima svog kandidata Zorana Milanovića. Ishod? Prerano je… Grabar-Kitarović nosi teret promašenog i besmislenog mandata, ali ima prednost jake stranačke mašinerije i pune kase HDZ-a. Uz nju, glavni su kandidati Milanović i Škoro. Dakle, dva desna i jedan lijevi kandidat. Ali, tu je i još desetak drugih kandidata koji znatno zaostaju. Iako nitko od njih, procjenjujem, nema ozbiljnih izgleda za pobjedu, neki imaju primjetnu podršku birača. Neki od ovih kandidatkinja i kandidata će kampanju iskoristiti za jačanje svoje pozicije na političkoj sceni, drugi će definitivno zapečatiti svoju političku karijeru.

ZADNJE VIJESTI IZ Region

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision