Deklaracija bi trebalo da pomogne cijelom regionu Zapadnog Balkana da počne funkcionisati na četiri ključne slobode Evropske unije – slobodi kretanja kapitala, roba, uluga i ljudi.

Zajednička deklaracija predviđa eliminisanje graničnih kontrola i ostalih barijera za lakše kretanje u regionu do 2021., a istovremeno će omogućiti i građanima da putuju u regionu samo uz ličnu kartu, kao i da se zaposle bilo gdje ukoliko imaju potvrdu o svojim kvalifikacijama.

Također, deklaracija predviđa priznavanje diploma u regionu, kao i bolju saradnju u borbi protiv organizovanog kriminala i pomoć u slučaju prirodnih nepogoda.

Bećirović: “Mali šengen” dobitak za sve i snažan signal za EU

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, doc. dr. sci. Zijad Bećirović za Vijesti.ba kaže da je to jedan od rijetkih pozitivnih događaja u regionu kada se radi o međudržavnoj saradnji.

Smatra da sasvim sigurno najveća zasluga pripada Vučiću, koji je u posljednje vrijeme najaktivniji u regionu i koji pokušava da rebranduje Srbiju, te je nanovo pozicionira u regionalnim i međunarodnim odnosima.

– Slobodan protok ljudi, roba, usluga i kapitala je ključno civilizacijsko dostignuće ukoliko želimo da unaprijedimo naše međusobne odnose i osiguramo svekoliki prosperitet ljudi na ovim prostorima. Uzmimo u obzir podatak Svjetske banke, da se na graničnim prelazima u regionu godišnje nepotrebno izgubi 26 miliona sati. Zamislite koliki je to gubitak. A koliko je još drugih gubitaka zbog neracionalizacije. Svu tu racionalizaciju možemo sprovesti uglavnom bez većih dodatnih sredstava – navodi Bećirović.

“Mali Šengen” je, ocjenjuje, nadgradnja, odnosno optimizacija centralno-evropskog sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA.

– Mislim, da će se čak i oni koji nemaju namjeru da u ovome učestvuju, a radi se o Crnoj Gori, morati na kraju uključiti, jer nijedna vlast neće moći izdržati pritisak domaće javnosti, odnosno da sebi priušti da u ovome ne sudjeluje. To je dobitak za sve – ističe naš sagovornik.

Potcrtava da je sa skupa u Novom Sadu poslat poziv svima da se uključe u ovaj projekat, jer ga smatraju zajedničkim i niko ga nema pravo sebično prisvajati/individualizirati.

– Ovo je prva faza, ide se korak po korak. Bojim se, kada bi se svi čelnici odjednom okupili, da bi u startu ova prijemčiva inicijativa već propala – naglašava Bećirović.

U projekat ‘malog Šengena’, uvjeren je, uključit će se sve zemlje regiona.

– Ja u to ne sumnjam. Ne možete ostati po strani kada se radi o dobrim stvarima. Građani žele da osjete bolji život i niko nema pravo da im to spriječi ili onemogući – konstatuje Bećirović.

Naredni sastanak predstavnika Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije planiran je za 10. novembar u Ohridu. A potom će uslijediti i skup u Albaniji, na koji su pozvani i predstavnici ostalih zemalja – BiH, Crne Gore i Kosova.

Naš sagovornik smatra kako je važno da se ovaj projekat razvija korak po korak, i da će se ozbiljnim pristupom pokazati da region može pokrenuti pozitivne procese.

– Ovo je sasvim sigurno pozitivan proces u kojem svi dobivaju. Ne vidim nijednog razloga da se svi ne odazovu pozivu na taj sastanak i sudjelovanje u ovom važnom projektu, koji će olakšati život i biznis te unaprijediti saradnju u regionu – dodaje Bećirović.

Na ovaj se način, kaže direktor IFIMES-a, šalje snažan signal Evropskoj uniji da povede više računa o Zapadnom Balkanu.

– Test za EU bit će već naredne sedmice kada se treba odlučivati o dodjeli datuma za početak pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Ne bude li EU dodijelila datume za početak pregovora, opravdanim će se postaviti pitanje ima li uopšte smisla težiti za članstvom u EU – zaključuje Bećirović u razgovoru za Vijesti.ba.

Pavlović: „Mali Šengen“ eliminisao bi tenzije u regionu

Svaka inicijativa koja povezuje regiju, države i narode, koji u suštini govore istim jezikom, te imaju istu istoriju i geografiju, uvijek je dobra, jer se time eliminiše mogućnost pravljenja političkih tenzija na bazi nacionalnih različitosti, kaže za Vijesti.ba ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

– Protiv takve inicijative bili bi političari iz Hrvatske, a svim ostalim iz regije to ne bi smetalo. To je Jugoslavija u malom. Kada pogledamo s jedne strane istorijske korijene svih naših naroda, te privredu i život koji smo prethodno imali, i sa druge strane onoga što danas nažalost nemamo zahvaljujući iscjepkanosti teritorije, a uz to i iskrivljene demokratije, ideja ‘malog Šengena’ je nešto što treba podržati – smatra naš sagovornik.

Pojašnjava da slobodno kretanje ljudi, rada i kapitala omogućava da se praktično koristi sistem spojenih posuda kada je riječ o radnoj snazi.

– Ako uzmemo u obzir da se ljudi zbog posla sele iz države u državu, to je jedna od mogućnosti da se radna snaga seli unutar tog ‘malog Šengena’ – navodi Pavlović.

Realizacija inicijative, dodaje, omogućila bi i bolje razumijevanje među nacijama u regiji, čime bi se smanjila ili eliminisala mogućnost tenzija po tim osnovama.

Musliu: “Mali Šengen” na Balkanu stabilizirao bi region

Politički analitičar iz Sjeverne Makedonije Albert Musliu u razgovoru za Vijesti.ba ističe, u slučaju da ideja „malog Šengena“ bude realizovana, građani regije osjetili bi prednosti i koristi koje već imaju građani EU – lakšu cirkulaciju ljudi, kapitala i proizvoda.

– Svaki građanin Balkana koji često putuje i prelazi granice i sam dobro zna kolika bi mogla biti dobit od takve ideje – ljudi bi se naprosto lakše kretali i ne bi bilo kolona. Osim toga, tu je i faza pomoći ekonomiji, konkretno, svim tim kamionima koji satima čekaju na međudržavnim granicama da bi prošli neke procedure, koje realno nisu potrebne – navodi naš sagovornik.

Mišljenja je da je važan i psihološki aspekt ukoliko inicijativa “mali Šengen” bude realizovana.

– Naprosto, ljudi bi lakše prihvatali razlike i kulture drugih zemalja ako im se omogući lakše kretanje i povezivanje sa ljudima iz regije – pojašnjava Musliu.

U konačnici, realizacija ove ideje mogla bi doprinijeti i stabilizaciji političkih prilika u regionu.

– Konkretno, bili bi uskraćeni argumenti i narativi koje naši političari koriste kad god imaju probleme na svom domaćem političkom tržištu, pa onda posežu za napadima nekih virtuelnih neprijatelja iz susjedstva. To bi ujedno značilo i dobit za građane, jer bi se njihovim domicijelnim političarima onemogućilo da svoje lokalne probleme skrivaju izmišljenim problemima sa svojim susjedima – poručio je Musliu.