Subota, 20. Juli 2019.
Unsko-sanski kanton 14° C Light Rain
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

Izvor vijesti: klix.ba20. Juli. 2019. Zanimljivosti
Do mjeseca i nazad: “Apollo 11” sletio prije 50 godina

Prije 50 godina, 20. jula 1969, Nil Armstrong spustio se niz kratke stepenice, kročio na površinu Mjeseca i zaključio: “Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo.”

Tog sudbonosnog dana, s više od pola milijarde ljudi prikovanih za TV ekrane, “Apollo 11” postao je prva letjelica koja je spustila čovjeka na Mjesec. Astronauti Armstrong, Majkl Kolins i Edvin Baz Oldrin završili su svojim poduhvatom svemirsku trku i ispunili cilj predsjednika Džona F. Kenedija.

Ovaj historijski događaj zauvijek je promijenio svijet.

Prva putovanja

Prva četiri dana putovanja svemirske letjelice “Apollo 11” na Mjesec išla su po planu, no samo 20 minuta prije slijetanja atmosfera je postala napeta nakon što se posada susrela s nizom problema.

Bilo je to 20. jula 1969. godine, kada je cijeli svijet netremice pratio završnu fazu pristupa Mjesecu. Tada je nakratko izgubljen radijski kontakt s kontrolnim centrom u Hjustonu.

Potom se, dok je mjesečev modul “Orao”, kojim su upravljali Oldrin i komandant misije Nil Armstrong, bio usred slijetanja, oglasio alarm.

“Orao” se dva sata ranije odvojio od glavnog dijela letjelice, komandnog modula “Columbia”, u kojem je u orbiti ostao treći astronaut Majkl Kolins.

Bio je to zabrinjavajući trenutak za Armstronga, sjajnog probnog pilota i aeronautičkog inženjera.

“Dajte nam očitanja za programski alarm 1202”, poručio je kontrolnom centru.

Rečeno im je da nastave misiju. U Hjustonu su uočili kako je računar na letjelici preopterećen, no svi sistemi su i dalje bili funkcionalni. Ispod njih Mjesečevi krateri brzo su prolazili.

Prebrzo, zaključio je Armstrong – ovom brzinom preletiće mjesto slijetanja za nekoliko milja.

Prebacio se na ručno upravljanje te, gledajući kroz okno, počeo tražiti novo mjesto za slijetanje. Oldrin je nastavio očitavati brzinu i visinu s računara.

“Sletjećemo upravo na onaj krater”, odgovorio je Armstrong. U međuvremenu se gorivo ubrzano trošilo. Iz Hjustona su odbrojavali do presudnog trenutka kada je “Orao” imao dovoljnu količinu goriva ili za slijetanje u 20 sekundi ili za prekid. Ostalo je samo 30 sekundi do tog trenutka. Armstrong se u tišini koncentrisao i modul se spustio na tlo.

“‘Orao’ je sletio”, rekao je Armstrong.

Armstrong izabrao sebe

Između oktobra 1968. i maja 1969. lansirane su četiri pripremne misije “Apollo”. Armstrong je za komandanta jedanaeste misije odabran u decembru 1968. godine. Nekoliko mjeseci prije lansiranja Armstrong je poručio Oldrinu kako će iskoristiti svoj čin i da će on biti taj koji će prvi zakoračiti na površinu Mjeseca.

“Odlučio sam da šutim i pokušavao da ne budem ljut na Nila”, prisjetio se kasnije Oldrin u svojim memoarima.

Milion ljudi okupio se na plažama nasuprot Kejp Kanaverala u srijedu, 16. jula, kada je lansirana velika Von Braunova raketa s kapsulom “Apolla 11”.

No mnogi su sumnjali u uspjeh slijetanja na Mjesec u prvom pokušaju.

“Imao sam osjećaj da imamo 90 odsto šanse da se sigurno vratimo i oko 50 odsto šanse za uspješno slijetanje na Mjesec”, priznao je 1999. godine Armstrong.

Za one u SAD slijetanje je bilo predviđeno za nedjelju naveče. U Evropi, iako je već bila noć, svi su bili uz televiziju te su mogli jedino čuti pucketanje radijske komunikacije sve dok Armstrong nije postavio crno-bijelu kameru prije svoga prvog koraka. Dok se spuštao do dna merdevina, potom je preko radija poručio: “OK, sada ću sići s letjelice.”

Kratko je pauzirao, a onda izrekao poznatu rečenicu: “Ovo je mali korak za čovjeka, veliki za čovječanstvo.”

Prema Armstrongovim riječima, ta rečenica nije bila planirana. Razmišljao sam o tome nakon slijetanja, rekao je u snimku NASA iz 2001. godine.

Tokom dva i po sata Armstrong je fotografisao hrpe kamenja dok je Oldrin instalirao seizmometar i dva druga instrumenta. Postavili su američku zastavu te ostavili za sobom nekoliko predmeta, uključujući medalju u čast prvom čovjeku u svemiru, Rusu Juriju Gagarinu.

Od 857 crno-bijelih fotografija i 550 u boji, samo četiri prikazuju Armstronga. Na većini je Oldrin. “On je mnogo fotogeničniji od mene”, šalio se Armstrong 2001.

Povratak

Do trenutka kada je trebalo da započnu putovanje nazad, astronauti su bili prekriveni prašinom.

“Smrdjelo je kao mokar pepeo u kaminu”, komentarisao je Armstrong u pilotskoj kabini. A Kolins je za to vrijeme u orbiti čekao 22 časa.

Posljednjih šest mjeseci najviše sam se bojao da ću ih morati ostaviti na Mjesecu i sam se vratiti na Zemlju, pisao je Kolins kasnije.

Na sreću, motor modula dobro je radio i vratio Armstronga i Oldrina na “Columbiju”, nakon čega su zajedno s Kolinsom nastavili dug put prema Zemlji.

U atmosferu su ušli 24. jula, kada se kapsula nakratko pretvorila u vatrenu kuglu na nebu, prije nego što su se otvorila tri padobrana te ih spustila u Tihi okean.

Elitni ronioci izvukli su trojicu muškaraca koji su bili nepovrijeđeni, ali neugodnog mirisa nakon putovanja, te su ih helikopterom prevezli na brod. Tamo su smješteni u karantin zbog straha od zaraze vanzemaljskim mikroorganizmima, za koje se tada nije znalo da ne postoje. Ono što je zanimljivo jeste da se niko od njih nije više vratio u svemir, a nakon još šest misija program “Apollo” ukinut je 1972. godine.

Tek je sa dolaskom Donalda Trampa na mjesto predsjednika SAD ponovno došlo do odluke za putovanje na Mjesec. Program će se na engleskom zvati “Artemis”, a tada se, naime, predviđa i slijetanje prve žene na Mjesec.

Teorije zavjere

Milioni ljudi u svijetu i dalje vjeruju da čovjek nije hodao Mjesecom i uvjereni su da je NASA slijetanje na Zemljin satelit snimila u nekom od holivudskih studija.

Hiljade internetskih stranica posvećene su tome da se “dokaže” da se slijetanje nije dogodilo, a neke čak dovode u pitanje i cijelu misiju “Apolla 11”.

Teorija zavjere ima mnogo, ali sve argumente pronalaze u navodnim anomalijama na fotografijama i snimcima koje je NASA s Mjeseca poslala na Zemlju.

Nekima su dokaz “namještaljke” sjene na snimcima, drugima izostanak zvijezda na nebu. To što su ih redom demantovali naučnici, teoretičarima zavjera ne znači mnogo.

Maštu ne sputava ni činjenica da je lunarni orbiter 2009. snimio da napušteni moduli “Apolla 11, 14, 15, 16 i 17” i dalje stoje na površini Mjeseca.

Kada je lunarni modul “Apolla 11” dotakao površinu Mjeseca 20. jula 1969, malo koji Amerikanac nije vjerovao da je to istina. Po istraživanju “Gallupa”, do kraja vijeka već ih je bilo šest odsto. U Rusiji čak šezdeset odsto ljudi ne vjeruje da su Amerikanci bili prvi na Mjesecu.

ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision