Subota, 20. April 2019.
Unsko-sanski kanton 13° C Scattered Clouds
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

Izvor vijesti: slobodnaevropa.org20. April. 2019. Bosna i Hercegovina, Izdvojeno
Rezervni sastav policije i recipročne mjere u Federaciji BiH?

Nakon što je nacrt Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske (RS) dobio podršku poslanika u Narodnoj skupštini tog bosanskohercegovačkog entiteta, reakcije javnosti su usmjerene uglavnom ka tome koliku opasnost predstavlja uvođenje rezervnog sastava policije s aspekta sigurnosti.

Iz Federacije Bosne i Hercegovine već najavljuju recipročne mjere. Ipak, analitičari vjeruju da se radi o dimnoj zavjesi, odnosno da se upravo priča o rezervnom sastavu iskoristila kako bi se provukli mnogo opasniji elementi tog zakona.

U Federaciji BiH za narednu sedmicu sazvana je vanredna sjednica Komisije za sigurnost Predstavničkog doma entitetskog parlamenta, čiji predsjednik Damir Mašić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako je vrijeme da se reaguje, jer Ured visokog predstavnika (OHR) i Vijeće za implementaciju mira (PIC) ne reaguju. Na sjednici će razmatrati kakvi su mogući odgovori Federacije BiH na potencijalnu opasnost.

“Uvođenje rezervnog sastava samo po sebi povećava broj policijskih struktura u jednom od dijelova BiH. To direktno narušava uspostavljeni balans u svakom smislu, i unutar BiH i van nje i, u konačnici, imajući u vidu svu lucidnost čovjeka koji je suvereni vladar entiteta RS, Milorada Dodika, i onoga što je on u stanju da uradi mi se ne možemo praviti da se ništa ne dešava kad već imamo OHR koji bi prije svega trebao reagovati u ovim situacijama i koji se ponaša kao kameni spavač”, kaže on.

Mašić navodi da mogući ishodi mogu biti ili da se zaustave svi procesi koji su počeli u RS, a da je druga mogućnost da dođe do reforme policijskih struktura i da sve policijske strukture budu dio jednog sistema.

U međuvremenu, reagovali su iz OHR-a, tako što pozivaju zvaničnike u RS-u da Nacrt ovog zakona upute u širu raspravu. Navedeno je i kako im je “razlog za postojanje rezervnog sastava policije nejasan”, te od Narodne skupštine RS-a očekuju da na primjedbe i zabrinutost odgovore transparentno, kao i da osiguraju da zakonske izmjene ispunjavaju međunarodne standarde i one koje su uspostavljene Opštim okvirnim sporazumom za mir.

Iz Ureda za odnose sa javnošću ambasade Sjedinjenih Država u BIH navode kako su upoznati sa činjenicom da je Narodna skupština RS-a usvojila, u prvom čitanju, Nacrt izmjena i dopuna Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a, što bi se moglo iskoristiti za formiranje rezervnog sastava policijskih snaga RS-a.

U saopštenju dostavljenom RSE navode da i dalje traže informacije o namjeni ovog rezervnog sastava, posebno imajući u vidu činjenicu da su neke od nadležnosti izvan djelokruga Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a.

“Nastavićemo poticati zvaničnike da ove nacrte zakona šalju na široku međuresornu, međunarodnu te javnu raspravu, kako bi pomogli Republici Srpskoj da zadovolji međunarodne i standarde EU”, dodaje se u saopštenju.

Sjedinjene Države, kako dalje piše, podržavaju razvoj profesionalnih policijskih agencija na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, koje poštuju svoje specifične nadležnosti, djelotvorno koordiniraju aktivnosti sa drugim sigurnosnim agencijama te djeluju ispravno u skladu sa zakonom, bez političkog utjecaja.

Saopštenjem se oglasila i Stranka demokratske akcije (SDA), koja je zatražila od svojih kadrova u svim nadležnim institucijama da pokrenu inicijativu za popunu i opremanje aktivnog sastava policije u Federaciji BiH i kantonima. Istovremeno, zatražili su i da se zvanično pokrenu procedure za izmjene zakona kojima će se omogućiti uvođenje rezervnog sastava policije i u ovom entitetu.

Iz Demokratske fronte (DF) upozorili su kako se ovim krši ranija obaveza da se raspuste sve snage izuzev onih odobrenih od tadašnje međunarodne policijske misije IPTF, što je podrazumijevalo i raspuštanje rezervnih sastava policije.

“Zakon o unutarnjim poslovima, a uglavnom su svi zakoni jedinstveni za sve policijske agencije koji su doneseni 2005. poznaje se samo status aktivnog policijskog službenika, znači, ne postoji nikakav rezervni sastav”, pojašnjava generalni sekretar stranke i bivši direktor Federalne uprave policije (FUP), Zlatko Miletić.

Ako ovaj zakon prođe u RS-u i izostane međunarodna reakcija, DF je najavio iniciranje novog zakona u Federaciji, kaže Miletić, ali s drugačijim elementima.

“Mi u svakom slučaju nećemo raditi to kao što oni rade već ćemo u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom i evropskim preporukama tražiti da se poveća broj aktivnih policijskih službenika na nivou Federacije. Ako ih oni prime tisuću u odnosu na broj stanovnika koji živi u Federaciji, da bi ostao balans ili jednak broj policijskih službenika na teritoriji RS-a i Federacije mi ćemo predložiti da se primi novih 2500 tisuće aktivnih policajaca”, kaže Miletić za RSE.

Prema procjenama, uvođenje dodatnih policijskih službenika, njihovo opremanje i obuka BiH bi koštalo oko 35 miliona eura. Taj bi novac, smatra Miletić bilo mnogo bolje uložiti u bolje obrazovanje, plate ljekara ili socijalne potrebe u oba bh entiteta, nego se naoružavati.

Rezervni sastav policije RS-a poslužio je kao odlična dimna zavjesa, smatra Ivana Korajlić iz Transparency internationala BiH. Dok se bave, kako kaže, perifernim, stvarna i mnogo opasnija suština Zakona prolazi.

“Šta to može značiti u praksi kada imate svakog policijskog službenika, koji će na sopstveni način tumačiti kakva su mu ovlaštenja i kako da postupa u određenim situacijama. I da onda na osnovu toga ili privodi ljude na razgovor ili čak i lišava slobode, potpuno ide mimo onoga što je propisano Zakonom o krivičnom postupku i slično. S druge strane, imate ovu priču sa prikrivenim istražiteljima gdje se ostavlja mogućnost da se dovode lica sa strane da im se daje drugi identitet”, dodaje Korajlić.

Iako izaziva negativne emocije, ali i revolt u drugom entitetu, ova je odluka zapravo najveći problem za RS i njene građane, smatra bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, Nermin Pećanac.

“Ovo je legalizacija represivnog sistema u RS-u i najviše je problem sa rezervnim sastavom i sa ovakvim izmjenama Zakona ne samo o policiji i o Ministarstvu unutrašnjih poslova, već i izmjenama Zakona o javnom redu i miru, osjetiće nažalost građani RS-a. ‘Pravda za Davida’, u stvari, njima je škola kako to treba sve sve pokopiti da se to više nikada ne desi u onom smislu da im se može izaći na proteste, bez obzira što su mirni protesti, a da oni nemaju zakonsku mogućnost reakcije”, navodi Pećanac.

Rezervni sastav policije RS-a bi, prema Nacrtu novog zakona, trebalo da čini 20 posto pripadnika od ukupnog broja redovnog sastava, a to znači da bi ih moglo biti oko hiljadu.

ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision