Ponedjeljak, 23. Septembra 2019.
Unsko-sanski kanton 2° C Clear Sky
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

Izvor vijesti: al jazeera balkan23. Septembra. 2019. Zanimljivosti
Plastične kese – smrt za planetu

U regiji mnoga domaćinstva imaju punu veliku kesu kesa. Onako da se nađe i opovrgne stav aktivista za zaštitu okoliša po kojem se plastične kese koriste jednokratno, najčešće samo 10 minuta, a onda se, zagađujući prirodu, razgrađuju vijekovima, plus što se za njihovu proizvodnju koriste naftni derivati.

Kao lagane se šire okolinom uz pomoć vjetra, a u morima i okeanima su često smrtonosne za životinje koje ih pojedu.

Zakonodavci u nekim zemljama su uveli pravila po kojem se broj kesa tregerica treba smanjiti. Na taj način se prati sve veći broj država koji zabranjuju njihovu upotrebu ili nameću žestoke poreze.

Procjenjuje se da građanin Evropske unije godišnje upotrijebi 500 kesa, a prednjače Danska i Finska sa po četiri kese po stanovniku.

U Srbiji je taj broj još uvijek na 2.500 po glavi stanovnika na godišnjem nivou. U ovoj zemlji oni koji proizvode i uvoze plastične kese plaćaju taksu za to, dok Fond za zaštitu životne sredine daje i podsticaj za sredstva proizvođačima biorazgradivih kesa i njihovim uvoznicima.

U Crnoj Gori prihod od naknade 40.000 eura godišnje

U Crnoj Gori se prepostavlja da svaki građanin godišnje potroši oko 730 kesa i planira se uspostaviti sistem evidencije tokova otpada, što treba da obezbijedi mogućnost preciznog praćenja i na taj način utvrđivanja koje su to količine plastičnih kesa koje postaju otpad.

„Uredba o bližim kriterijumima, visini i načinu plaćanja posebne naknade za upravljanje otpadom, odnosi se i na plastične kese. Visina iznosa posebne naknade za plastične kese od biološki razgradivih materijala je 0,01 eura po kilogramu, za one koje to nijesu je 0,1 eura po kilogramu. Na taj način demotivišemo uvoz nerazgradivih kesa. U Crnoj Gori smo svjedoci da veliki supermarketi uglavnom koriste razgradive kese, dok je za manje trgovačke radnje primjetno da se njihova upotreba stalno povećava. Prema podacima Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, na godišnjem nivou prihod od naknade za plastične kese iznosi oko 40.000 eura“, za Al Jazeeru navode u Ministartsvu održivog razvoja i turizma Crne Gore.

U Hrvatskoj su mjere propisane u cilju smanjenja potrošnje plastičnih vrećica za nošenje tek početkom 2019. godine, a ambalažeri, proizvođači i prodavci su dužni prve podatke o količinama plastičnih vrećica koje su stavili na tržište na području Republike Hrvatske dostavljati  Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, do početka maja naredne godine.

„Pravilnikom nije propisana cijena po kojoj su prodavatelji obvezni potrošačima naplaćivati lagane plastične vrećice za nošenje (one s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona) kao ni obveza prijave u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sredstava koje će prodavatelji  uprihoditi prodajom tih vrećica, te stoga ne raspolažemo podacima o iznosima koje su prodavatelji uprihodili prodajom plastičnih vrećica potrošačima od početka primjene Pravilnika kao ni o namjeni tih sredstava obzirom da su ona prihod prodavatelja, a ne Fonda ili ovog Ministarstva“, poručuju iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike Hrvatske.

FBiH djeluje, RS se sprema na djelovanje

U Bosni i Hercegovini poslove vode entiteti. Ili bolje reći jedan, dok se drugi sprema za djelovanje. U Federaciji BiH trgovci u maloprodaji naplaćuju kese od 2014. godine po cijeni od 0,25 eurocenti. Fond za zaštitu okoliša FBiH posljednje podatke ima za 2017. godinu, jer se za godinu kasnije još uvijek prikupljaju podaci. Prema Zakonu o Fondu , sva prikupljena sredstva po osnovu naknada, zasnovana na principu „zagađivač plaća“, se dijele na 30 posto sredstava koje ostaju Fondu, za projekte iz oblasti zaštite okoliša i 70 posto sredstava koje se prebacuju kantonima.

„Ukupno uplaćena naknada u Fondu po osnovu Uredbe o naknadama za kese tregerice u 2017. godini iznosi oko 92.000 eura, dakle za dva polugodišta 2017. godine od koji je u Fondu ostao iznos od oko 28.000 eura, dok je kantonima proslijeđen iznos od oko 65.000 eura. Iznos koji je preostao Fondu je uložen u projekte zaštite okoliša putem Javnog konkursa, a sve u skladu sa Zakonom o Fondu. Fond ne raspolaže informacijama o ulaganju i utrošku dijela sredstava koji se trasferira Kantonima“, kažu iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH.

Na pitanje o broju upotrebljenih kesa u ovom entitetu navode:

„Od ukupno prijavljenih plasiranih kesa cirka 66 miliona komada kesa za 2017. godinu, predmetom naplate je oko tri miliona, dok se preostalih približno 63 miliona prijavljuju kao ‘kese za pakovanje refuznih materijala’ koje nisu predmet naplate. Fond je upoznao nadležno Federalnom ministarstvu za zaštitu okoliša i turizma, o navedenoj problematici, te uputio Prijedlog Izmjena i dopuna Uredbe’.

U enitetu Republika Srpska do sada nije bilo propisane obaveze naplate jednokratnih plastičnih kesa, tako da nemaju ni preciznih podataka o prometu i upotrebi uopšte. Međutim, ovih dana se u Narodnoj skupštni u formi Nacrta nalazi zakon o izmjenama i dopunama Zakona o o upravljanju otpadom, kojim je detaljnije propisano upravljanje plastičnim kesama za nošenje, ali i po prvi put i naplata ovih kesa u prodavnicama.

‘Koristiti represivne metode zaštite okoline’

„Kada je u pitanju najsvrsishodnija mjera za dodatno obezbjeđivanje zaštite životne sredine, najbolje je koristiti kombinaciju represivnih metoda zaštite okoline, jer iskustvo govori da samo evolutivni pristup ne daje željene rezultate. Takođe, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju smatra da je neophodno da zaštita životne sredine mora biti sastavni i veoma bitan dio obrazovnog procesa, počevši od predškolskog nivoa“, smatraju u Ministrstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

U svim pomenutim institucijama spominju da se mora razmišljati o povećanju cijena kesa, jačim inspekcijskim kontrolama, izricanjem rigoroznijih kazni za prekršioce, kao i evolutivnom pristupu kroz jače medijske kampanje, isticanju značaja u obrazovnim institucijama i podizanju svijesti u javnom diskursu.

Upotreba plastičnih kesa, kao i niza jednokratnih proizvoda od plastike, poput slamki, štapića za uši, pa i samih plastičnih kesa su bili nepoznanica za još živuće stanovništvo ove regije sve do 1977. godine. Tada se u dućane išlo sa cegerima, košarama ili zembiljima.

Da li nam je to i perspektiva? U protivnom naučnici predviđaju da će do 2050. godine u okeanima broj kesa mogao nadmašiti broj riba.

Sada godišnje 100.000 životinja ugine gušenjem kesama i sitnom plastikom.

ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision