Subota, 21. Septembar 2019.
Unsko-sanski kanton 10° C Overcast Clouds
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

Izvor vijesti: agroklub.ba21. Septembar. 2019. Zanimljivosti
Prednosti jesenje sjetve špinata

Uspješan uzgoj špinata u plasteniku može biti lagan, slijede li se pažljivo prava uputstva. Špinat je jednogodišnja biljka kratke vegetacije (30 – 60 dana).

Uzgaja se kao proljetni, jesenski i ozimi usjev i u zaštićenom prostoru prije, poslije ili između nekog drugog povrća. Vrlo dobre rezultate daje pri pokrivanju agrotekstilom, savjetuje diplomirana inženjerka Mira Miljković.

Ova povrtna vrsta uzgaja se zbog zelenih listova koji se koriste kao salata i kao varivo. List je bogat bjelančevinama (2,28%), a ističe se i sadržajem željeza (4 mg/100 g suhe tvari), zatim kalija i kalcija, a od vitamina, bogat je beta karotenom. Špinat sadrži oksalnu kiselinu i često pri neodgovarajućim klimatskim uslovima i obilnim đubrenjem dušikom, sadrži velike količine štetnih nitrata i nitrita. Nitrata i oksalne kiseline ima više u mladim listovima, a posebno visok sadržaj je u lisnim drškama.

Hibridi dugog dana ili hibridi kratkog dana?

U početku vegetacije, formira se lisna rozeta. Period formiranja listova je različit i ovisi od sorte. Kod ranih sorti rozeta se formira za 28 – 35 dana, srednje ranih za 36 – 42 dana, a kod kasnih za više od 42 dana. Ovisno od faze rasta i položaja u rozeti, oblik i veličina lista mijenjaju se, ali su karakteristične sortne odlike najviše izražene u tehnološkoj zrelosti. Značajni su novostvoreni hibridi neutralne reakcije na dužinu dana ili hibridi kratkog dana, s dugim vegetativnim rastom, što omogućava njihovu proizvodnju i tijekom dugog dana.

Za uspješan uzgoj špinata potrebna su plodna, srednje teška zemljišta, lako propustljiva i dobre strukture. Ne podnosi kisela tla već bogata kalcijem. Najpogodnija su ona s pH 6,0 – 5,7.

Kod jesenske sjetve, špinat prezimi s nekoliko listova

Špinat niče za oko 12 – 15 dana. Tijekom prvih mjesec dana vegetacije, rast je usporen, a najintenzivnije formiranje listova je između 30 – 60 dana vegetacije. U jesenskoj sjetvi prezimljava u fazi nekoliko listova, što znači da miruje od decembra do februara. Nastajanjem dužeg dana i viših temperatura dolazi do izbijanja cvjetnog stabla, kod ozimih sorti već krajem aprila, a kod proljetnih u drugoj dekadi maja. Dobro podnosi niske temperature. Sjeme niče na temperaturi 3 – 4°C, a najbolje na 20°C. Optimalna temperatura za razvoj vegetativnih organa je 13 -16°C, a generativnih 25°C. Kritična minimalna temperatura je 1°C , a maksimalna 30°C.

Biljke u fazi prvih listova mogu uspješno izdržati od -6 do -8°C. Dobro ukorijenjene biljke pod snježnim pokrivačem mogu podnijeti i temperaturu do -20°C. Temperatura veća od 25°C ubrzava starenje biljaka i formiranje cvjetonosnih stabala.

Brže cvjeta kad je zasijan u jesen

Špinat je biljka dugog dana. S dužim danom internodije se izdužuju, formira se produženo stablo, a kasnije i cvjetovi. Ako mlade biljke tijekom mjesec dana rastu na temperaturi od 5 – 15°C, a pri dužini dana od 12 sati, ranije će cvjetati nego ako je temperatura u prvim mjesecima bila iznad 15°C.

Koji špinat uzgajate? Obični, novozelandski ili malabarski

Zbog toga brže cvjeta špinat zasijan u jesen nego u ljeto. Zimi se uzgajaju sorte otporne prema niskim temperaturama, za proljetni period sorte s dugim stadijem jarovizacije i dugim fotoperiodom, a u ljetnom periodu sorte a dugim stadijem jarovizacije ili neutralne na dužinu dana.

Špinat ima velike potrebe za vodom, prije svega zbog slabo razvijenog korijenovog sustava i njegovog rasprostiranja u površinskom sloju. Špinat ima visok transpiracijski koeficijent, a kratku vegetaciju u kojoj biljka stvara veliku vegetativnu masu. U nedostatku vlage sporo se razvija, brzo stari i poslije formiranja tri do četiri lista formira generativne organe (na višoj temperaturi). Biološka svojstva špinata bitna su za određivanje vremena proizvodnje i reguliranje uslova u plastenicima.

Opasnost od nagomilavanja štetnih nitrata

S deset tona prinosa špinat iznosi iz zemljišta 50 kg dušika, 20 kg fosfora, 40 kg kalija i 20 kg kalcija. Zbog opasnosti od nagomilavanja štetnog nitrata, špinat se najčešće đubri s 80-100 g/10 m2 dušičnih, fosfornih i kalijevih hraniva. Pri tom se koriste sporo razgradiva dušična đubriva, a đubri se prije sjetve. Za špinat je bolji amonijski oblik đubriva jer smanjuje sadržaj oksalne kiseline i štetnog nitrata u listovima.

Za plastenike, trebalo bi uzgajati sorte s bržim rastom, a za neposredno pokrivanje agrotekstilom, sorte otporne prema niskim temperaturama. Za zimski period uzgoja, treba koristiti sorte s nježnim lisnim drškama jer se tako smanjuje sadržaj štetnog nitratnog oblika dušika. Najčešće se uzgajaju sorte: bolero, volter, sitra, prins, sprint.

Bez prorjeđivanja špinata

Količinom sjemena treba osigurati povoljan sklop biljaka tako da nema prorjeđivanja biljaka. Prorjeđivanje je moguće na malim površinama i na tim površinama obavlja se dva puta. Prvi put ostavljaju se na razmak pet do šest centimetara, a drugi put na oko 10 -12cm. Pri drugom prorjeđivanju, biljke se mogu koristiti za potrošnju. Do zatvaranja redova, ako je moguće, treba obaviti jedno međuredno kultiviranje.

Berba špinata počinje kada biljke formiraju pet do šest krupnih listova. U proizvodnji na otvorenom, bere se sukcesivno. Međutim, loše se čuva i trebalo bi izbjegavati čuvanje ubranog špinata jer tada intenzivno nakuplja štetne tvari, posebice u nepovoljnim uslovima čuvanja. Pri povoljnim uslovima, može se čuvati četiri do pet dana.

ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision