Balkan je jedno od najproblematičnijih područja u Europi i svijetu, u povijesti poznat po brojnim teritorijalnim, etničkim i vjerskim sukobima, ističe Kieran Cooke u svom članku na Climate News Networku.
Nova prijetnja jugoistoku Europe sada se javlja u obliku problema koji su posljedica klimatskih promjena, na koje je prije godinu dana upozorila Svjetska banka, a najveću opasnost predstavlja velika vjerojatnost ozbiljnijih nedostataka vode u nadolazećim godinama.
Brdovita Albanija s nešto manje od tri milijuna stanovnika, trenutno obiluje vodnim resursima, ali vladina istraživanja predviđaju da bi zbog sve viših temperatura i smanjenja količine padalina moglo doći do ozbiljnijih nedostataka vode tijekom nadolazećih deset godina.
Albanska vlada tako navodi da će se u roku od deset godina razina vode u tri najveće rijeke u državi – Drim, Mat i Vjosa, smanjiti i do 20 % u odnosu na sadašnju razinu. Smanjenje razine vode u albanskim rijekama moglo bi znatno usporiti gospodarski napredak ove zemlje koja se nada priključenju Europskoj uniji u bližoj budućnosti. Naime, više od 80 % električne energije u Albaniji se dobiva korištenjem hidroenergije pa bi čak i malo smanjenje razine vode u rijekama rezultiralo nestancima struje.
Tijekom ljeta 2017. godine Albaniju je pogodila velika suša te je morala uvoziti značajne količine potrebne električne energije iz drugih zemalja, a kao dodatak ovim problemima treba spomenuti kroničan nedostatak ulaganja u vodnu infrastrukturu i loše upravljanje tim sektorom. Albanija ima više od 600 brana, ali za 70 % njih smatra se da ih je potrebno popraviti te se procjenjuje da se i do polovice ukupnih vodnih rezervi gubi uslijed gubitka vode.
Posljednjih je godina sve teže predvidjeti količinu i obrasce padalina s iznenadnim olujama koje uzrokuju dugotrajno plavljenje. Krčenje šuma i nekontrolirana izgradnja duž tokova albanskih rijeka rezultira i njihovim čestim izljevima. Riječni i vodni resursi, kao uostalom i klimatske promjene, ne ovise o državnim granicama pa tako i Albanija za trećinu svojih vodnih potreba ovisi o susjednim državama.
Spori napredak
Vodeno bogatstvo rijeke Drim Albanija dijeli s Kosovom i Crnom Gorom na sjeveru te Sjevernom Makedonijom na istoku, a ovo je područje jedno od ekološki najbogatijih područja u Europi. Nakon dugog razdoblja teritorijalnih, etničkih i vjerskih sukoba, ove zemlje sada ulažu trud u upravljanje vodama rijeke Drim, iako je ovaj proces jako spor.
Ironično je da neke zemlje ove regiji same doprinose svojim problemima izazvanih klimatskim promjenama. Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija tako ovise o ugljenu kao značajnom segmentu njihove energetske proizvodnje. Općenito je poznato da elektrane na ugljen jedan od glavnih izvora stakleničkih plinova koji utječu na promjenu klime, a u ovoj se regiji značajno koristi lignit – jedna od najonečišćujućih vrsta goriva.
Upravo je Kosovo zemlja s jednom od najvećih rezervi lignita u svijetu, a suočava se s velikim problemom onečišćenja zraka zahvaljujući ponajprije spaljivanju lignita u zastarjelim elektranama. Glavni grad Priština često je prekriven debelom crnom sumaglicom tijekom zimskih mjeseci i na vrhu je svjetske liste gradova s najgorom kvalitetom zraka.
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
