Uprkos lošem vremenu u regiji koja nije davala osnova za priču o dobroj turističkoj sezoni kada je u pitanju obilazak prirodnih atrakcija, odnosno atrakcija u prirodi, Nacionalni park Una dostigao je za 20 posto veći broj posjeta ove u odnosu na prošlu godinu.
Tako je prema podacima ove godine Nacionalni park Una imao 32.000 posjeta sa plaćenim uslugama, a obzirom da je 90 posto park slobodan za kretanje, procjenjuje se da je broj posjeta bio čak dvostruko veći – oko 60.000 ljudi.
Nacionalni park Una pored širokih zona namijenjenih turizmu i rekreaciji ima i strogo zaštićene zone među kojima se ističu vodopadi, bukovi, sedrene barijere u Martin Brodu i na Štrbačkom buku.
Sedreno područje u Martin Brodu obuhvata brojne slapove od kojih se izdvajaju Jalački, Srednji i Donji, te Veliki slap (buk). Veliki buk najveći je i najljepši dio Martin Broda. Ovaj vodopad ima sedrenu barijeru visoku 54 metra, a preko nje se prelijeva prosječno 63 metra kubna vode u sekundi.
Ekipa Anadolije zabilježila je slapove u Martin Brodu u punom sjaju, nabujale nakon padavina koje su zabilježene proteklih dana.
Na slapovima smo zatekli Jasmina Šabića, koji je došao iz Ljubljane gdje sada živi, a inače je radio 22 godine u Austriji.
“Doveo sam unučad da pogleda slapove. Ovdje je i mlin. Svake godine dolazim ovdje pošto sam oženjen iz Kulen Vakufa. Tu sam na godišnjem i uvijek dođem na slapove. Najljepši su slapovi u ovo doba godine. Sada su bogati. Lijepo je doći i ljeti. Da djeca uživaju u ovoj prirodi. To je to. Moja preporuka je da svi dođu. Ovo je ljepota koja nema svugdje i ne može se doživjeti. Mi svoja mjesta ne promovišemo kao Hrvatska i Slovenija. Bled jeste lijep, ali ovo je ljepota. Ovo je vrijedno. Kad procvjeta isto je lijepo”, naglasio je Šabić.
Osim u slapovima i vodopadima oni koji odluče posjetiti Martin Brod mogu uživati u organizovanim pješačkim rutama, gdje se obilazi manastir Rmanj što predstavlja jedinstven spoj kulturno-historijskog naslijeđa i prirodnih ljepota. Turisti u Martin Brod najviše dolaze zbog odmora, ribolova ali i bogate gastronomske ponude.
U obilasku vodopada i slapova u Martin Brodu zatekli smo i Dinku Bajbutovića koji je došao iz Kulen Vakuf sa prijateljima koji su došli iz Slovenije.
“Par puta godišnje dođemo kada nam dođu prijatelji i gosti. Navratimo tu na slapove. Sve zavisi kakav je vremenski period i godišnje doba. Sada možete vidjeti da su slapovi izrazito veliki. Ima dosta vode. Veliki je protok vode. Zimi ima drugačiji ugođaj kada padne snijeg i kada se mraz uhvati. Po meni slapovi su najljepši zimi. U zimskom periodu ima najljepšu čar”, smatra Bajbutović.
Šta donosi izgradnja protočnih hidrocentrala
Stanovnici Martin Broda mogu turistima, navodi Aleksandar Drobac, predsjednik mjesne zajednice Martin Brod ponuditi domaću hranu, smještaj… Kada bi, naglašava Drobac, sve funkcionisalo mogli bi ponuditi i planinarenja. Mogle bi se napraviti i biciklističke staze.
“To kada bi sve bilo kako treba. Ali, sa ovakvom politikom kao što je do sada rađeno to je nemoguće. Nacionalni park Una za Martin Brod do sada nije značio ništa, ako govorimo za mjesto. Jer, smatram da u ovom mjestu Nacionalni park Una nije do sada napravio ništa. Najveći problem je što Nacionalni park i njegovi čelnici ne sarađuju sa lokalnom zajednicom. Oni ovdje dolaze, bahato se ponašaju, rade ono što oni misle. Niko ne sluša naše mišljenje, ni predsjednika mjesne zajednice, ni naroda”, navodi Drobac.
Predsjednik Mjesne zajednice Martin brod navodi da je prije svega nužno učiniti da nadležni ljudi koji predstavljaju Nacionalni park Una dođu u Martin Brod da se odazovu pozivu i održe sastanak građana, lokalnog stanovništva i da svi zajedno vide šta se može učiniti po pitanju razvoja Nacionalnog parka Una.
“Što se tiče kapaciteta turističkih posjetilaca najviše bi ovdje mogao pomoći ribolovni revijer. To je prije Nacionalnog parka Una bilo. Ovdje dok nije došao Nacionalni park postojao je ribolovni revijer što je ovom velikom selu, mjestu martin Brod donosilo veliku korist. Ovdje ima veliki broj ljudi koji ima privatne smještaje. Ljudi su bili registrovani, sve. Međutim, dolaskom Nacionalnog parka Una toga je svega nestalo. Jer, smanjen je broj ribara”, navodi Drobac.
U Martin Brodu, na Uni namjeravaju graditi protočne hidrocentrale. Stanovnici strahuju i traže odgovore na pitanje da li će to naštetiti Uni i slapovima i vodopadu u Martin Brodu.
“To je problem i postavlja se ključno pitanje. To je pitanje i koje sam ja postavljao dole inženjerima i drugim. Oni su rekli da to ne bi ništa smetalo vodopadu zato što oni ne bi uzeli više od 10 posto ukupnog toka rijeke Une”, naglasio je Drobac.
Predsjednik Mjesne zajednice Martin brod navodi kako je nepostojanje graničnog prelaza u Martin Brodu smještenom uz samu granicu sa Republikom Hrvatskom “jedan veliki i ključni problem i u razvijanju nacionalnog parka, a i samim tim razvijanja mjesta”.
“To bi bilo neophodno po meni riješiti i spojiti ta mjesta. Jer kada bi se taj granični prelaz otvorio spojila bi se i dva nacionalna parka NP Plitvička jezera i NP Una. Povećao bi se i broj turista”, navodi Drobac.
Jednu od najvećih prirodnih ljepota u sastavu nacionalnog parka Una predstavlja Štrbački buk. On se sastoji od tri sedrena odsjeka širine 40 metara, a visine 23,5 metra. Smješten je između Loskuna i Kestenovca u klisurastoj dolini Une. Zajedno sa Velikim slapom predstavlja jedan od najprivlačnijih i najvrednijih spomenika prirode. U zoni vodopada i slapova odvijaju se i zanimljive turističke aktivnosti kao što rafting, kajak, kanu, posebna vrsta ronjenja, tzv. speed river diving, koje je okupilo mnoge turiste iz Češke, Mađarske, Francuske, Njemačke, a tu je i Una Regata sa jednom od najuzbudljivijih rafting staza u Evropi.
Ekipa Anadolu Agency donosi ekskluzivne slike Štrbačkog buka snimljene sa obje strane granice – bosanskohercegovačke i hrvatske.
Razvoj zavisi od ulaganja
“Lično kao menadžer, odnosno direktor Nacionalnog parka Una kada smo krenuli prije tri i po godine, negdje 2011. polovinom godine u ovaj izazov i profesionalni i životni i svaki drugi mnogi su bili skeptici. Nisu znali, ustvari nisu ni vjerovali da nešto što je u svijetu i prepoznatljivo, zaštićena područja koja mogu biti zamajac razvoja posebno ruralnih dijelova, da se to može i dogoditi na ovim prostorima”, istakao je Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.
Takav stav je naglašava, bio prvenstveno zato što je to bio i početak neke priče koja “nije imala osnova na terenu”. Međutim, za tri i po godine mnogo se uradilo: sa svojom vizijom i suradnicima koje su imali, realnim mogućnostima – finansijskim, ali i kapacitetima i stepenom razvijenosti da se krene u razvoj i uspostavu Nacionalnog parka Una kako područja tako i javnog preduzeća.
“Mi smo faktički krenuli sa ledine, sa nule, u operativnu uspostavu. Došli smo do toga da u ljetnoj turističkoj sezoni, ove godine smo imali 40 uposlenih. Od nula 2011. do 40. Sad smo krenuli i u sve veće evidentiranje broja sa plaćenim uslugama posjeta Nacionalnom parku gdje smo bez obzira na loše vrijeme u regiji koja nije davala osnova za priču o dobroj turističkoj sezoni kada je u pitanju obilazak prirodnih atrakcija, odnosno atrakcija u prirodi, smo dostigli za 20 posto veći broj posjeta u odnosu na prošlu godinu. Ove godine smo imali 32.000 posjeta sa plaćenim uslugama Nacionalnom parku Una, a obzirom da je 90 posto park slobodan za kretanje, imamo procjenu da je ove godine 60.000 ljudi posjetilo Nacionalni park Una što je indikator i osnova za daljnje planiranje”, naveo je Mulić.
U daljnjem toku razvoj Nacionalnog parka Una, navodi Mulić, u mnogome će zavisiti od nastavka podrške osnivača, Vlade Federacije BiH koja u protekle četiri godine “nije obilato pomagala, ali u skladu sa stanjem u državi ekonomskim, socijalnim i političkim, park je imao kontinuirana sredstva”. To je bila i osnova za razvoj.
Puno su u nacionalnom parku Una, navodi direktor, radili na projektima koji su finansirani od međunarodnih donatora, prvenstveno Evropske komisije, odnosno EU, ali isto tako i drugih donatora kao što je Svjetska banka (WB).
” Puno zavisi od daljnje pomoći osnivača, odnosno Vlade FBiH od koje smo u dosadašnjem periodu imali kontinuiranu podršku – da li je bila velika nije, da li je bila dostatna jeste. Tako smo mi vodili svoj razvojni proces. Ovo nije projekt jer on ima svoje aktivnosti – početak i kraj. Ovo je proces koji ima svoj početak, svoje aktivnosti, ali neće nikada imati svoj kraj”, naveo je Mulić.
Benefiti za stanovništvo
Naglašava da će i za 60 godina u Nacionalnom parku i zaštićenim područjima biti potrebno raditi održavanje, primjene novih određenih metoda i standarda kada je u pitanju zaštita okoliša i očuvanje prirode, održivi razvoj i razvoj turizma i svega ostalog. To je, navodi Mulić, jedan živi organizam. Veliku podršku u protekle tri i po godine u nacionalnom parku Una imali su ne samo od osnivača nego i drugih organa vlasti – Vlade USK, Grada Bihaća…
“Od početka kada nismo imali povjerenje od lokalnog stanovništva iz Nacionalnog parka, sve više stanovnika prepoznaje park kao svoju perspektivu, koja će donijeti jednom dijelu stanovništva i benefite i prednosti i to se već donosi. Kako sa razvojem Nacionalnog parka pokazujemo i sa egzaktnim pokazateljima da je to stvar nova i koja ima smisla onda ćemo moći i reći da NP Una kroz razvojni proces, bez obzira što se mi nalazimo u ranoj fazi, da će postati sveukupni generator razvoja ovog kraja, ovog dijela Bosne i Hercegovine”, naveo je Mulić.
Tu u prilog idu ne samo indikatori kada je u pitanju broj posjeta nego i znanstveno istraživački radovi koje NP Una radi zajedno sa drugim parkovima, akademskom zajednicom, raznim zavodima koji su vezani za istraživačke radove, kako poljoprivrednim, veterinarskim….
U NP Una ponosni su na dobru saradnju sa Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, Fondom za okoliš FBiH i sa akademskom zajednicom u BiH i regionu.
“Veoma smo ponosni na projekt koji smo imali, a to je divljina i život zvijeri u NP Una gdje je bio fokus istraživanje najveće tri evropske zvijeri koje obitavaju u NP Una – to su medvjed, vuk i lisice, sa posebnim akcentom na medvjeda. Mi smo jedini i prvi u BiH koji smo humano uhvatili medvjeda. Vršimo monitoring već godinu i po dana – svaka dva sata znamo putem satelitskog snimka gdje se medvjed nalazi. To nije samo zbog načina njegovog života”, naglasio je Mulić.
Proizvod ovog projekta, naveo je, je bila izrada studije koegzistencije čovjeka i divljih zvijeri koja je veoma bitna za održivi razvoj cjelokupnog eko sistema na ovom području,
“Djelujući lokalno u zaštićenim područjima mi se nalazimo u generalnoj mreži zaštite planete zemlje. To je ustvari bit zaštićenih područja u regionima, odnosno u svijetu, na planeti s obzirom da imamo velike vrijednosti kada je u pitanju flora i fauna, ali ne smijemo zaboraviti da se sve to radi radi čovjeka”, poručio je Amarildo Mulić, direktor NP Una.
Odlukom Nezavisnog odbora Euro parkova Nacionalni park Una dobio je certifikat za održivi turizam na pet godina čime je postao jedini Nacionalni park u Bosni i Hercegovini nosilac tog prestižnog priznanja. Uručen im je u četvrtak u Bruxellesu.
ZADNJE VIJESTI IZ USK Vijesti
