Naime, sudeći prema brojnim žalbama, građanima najviše smeta što troškove korištenja električne energije ne mogu platiti bankovnim karticama. Iz Elektroprivrede BiH govore nam kako su kartično plaćanje omogućili u Elektrodistribuciji Tuzla, i to na naplatnim mjestima u općinama Tuzla, Lukavac, Živinice i Gračanica. Ipak, kako kažu, u okviru procesa digitalne transformacije, Elektroproivreda BiH svoje aktivnosti je usmjerila na elektronsko plaćanje.

“U posljednje dvije godine, u saradnji s bankama, omogućeno je elektronsko plaćanje putem unaprijed popunjenih uplatnica za klijente BBI banke, Sberbank BH, Sparkasse banke, Raiffeisen banke te UniCredit banke. Ova usluga je dostupna svim klijentima ovih banaka koje električnom energijom snabdijeva Elektroprivreda BiH, a korisnici e-računa su oslobođeni i troškova provizije. U tom smislu, Elektroprivreda BiH se pokazala kao inicijator i pokretač promjena u digitalizaciji bh. društva. Ponosni smo što ove usluge koristi na hiljade naših kupaca, a primjenu ove usluge smo inicirali i u ostalim bankama te se nadamo da će u skorijem periodu sve komercijalne banke u BiH moći realizovati ovu pogodnost”, kazali su  iz Elektroprivrede.

Kako dalje dodaju, primijetili su da potrošači električne energije na naplatnim mjestima preferiraju plaćanje gotovinom, zbog čega su se fokusirali na nove pogodnosti prilikom elektronskog plaćanja.

Slično je i u Elektroprivredi Republike Srpske u čijim poslovnicama potrošači uopće ne mogu plaćati račune, već isključivo u bankama, pošti ili putem internet bankarstva.

“U našim poslovnicama kupci mogu dobiti informacije, reklamirati račune i slično, ali ne plaćati račune”, kratko su kazali iz Elektroprivrede RS-a.

S druge strane, većina drugih komunalnih preduzeća ima instalirane POS terminale ili aparate za kartično plaćanje na nekoliko lokacija.

Naprimjer, preduzeće Toplane Sarajevo korisnicima nudi ovu mogućnost na tri lokacije, i to u centrima za korisnike u ulicama Semira Frašte i Džemala Bijediće te u zajedničkom centru za plaćanje komunalnih usluga u ulici Envera Šehovića.

I dok u našoj zemlji karticom još nije moguće platiti struju, blizu 147.000 korisnika usluga preduzeća Rad karticom može platiti odvoz smeća na tri lokacije.

Mirza Ramić, glasnogovornik preduzeća Rad, govori kako je kartično plaćanje implementirano u direkciji Rada u Paromlinskoj ulici te u centru u ulici Hamdije Čemerlića.

Najboljim sistemom naplate može se pohvaliti preduzeće Sarajevogas.

“Plaćanje računa za prirodni gas u poslovnicama Sarajevogasa moguće je izvršiti kartičnim putem”, odgovorili su iz Sarajevogasa.

Korisnici usluga sarajevskog preduzeća Vodovod i kanalizacija (ViK) također će uskoro imati mogućnost kartičnog plaćanja na svim naplatnim mjestima ViK-a, što je jedan od prioriteta nove Uprave preduzeća.

Na sreću, iako se Bosanci i Hercegovci ne smiju bez gotovine uputiti da plaćaju račune, u našoj zemlji uspostavljeno je online plaćanje računa za sve komunalne usluge. Ovaj sistem je korisnicima dosta olakšao i ubrzao plaćanje računa, a finansijski je isplativiji za komunalna preduzeća zbog izbjegavanja troškova štampanja i distribucije računa.

Prema podacima Centralne banke BiH, ukupan broj aktivnih bankovnih kartica u našoj zemlji prošle godine iznosio je 2.153.346, za razliku od 2017. godine kada su građani BiH imali 2.005.213 kartica.

Kompanija Mastercard, jedan od globalnih brendova koji pruža usluge kartičnog poslovanja i u BiH, procjenjuje kako bi fizički novčanici uskoro mogli postati stvar prošlosti jer se plaćanja sele na nosive uređaje. U proteklom periodu gotovo svi pametni uređaji proizvode se sa sistemima za plaćanje, a predviđanja su kako će do kraja 2020. godine gotovo 70 posto nosivih uređaja imati integriran sistem za plaćanje. Koliko će se Bosanci i Hercegovci moći riješiti gotovine, ostaje da vidimo.