Zakon o izboru sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koje je prethodno birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, naziv je Prijedloga zakona koji je najavio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik.
Tehničke konsultacije o prijedlogu su u toku i tek naredne sedmice trebao bi biti upućen u redovnu parlamentarnu proceduru.
Prema Prijedlogu zakona, koji su objavili pojedini mediji, troje domaćih sudija, umjesto stranih, imenovalo bi Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u Ustavni sud – dva iz Federacije BiH i jednog iz Republike Srpske. Imenovanje bi potvrđivao Dom naroda Parlamenta BiH. Izabrane sudije, navodi se, pripadaju različitim narodima.
“Vodili smo računa da prijedlog, bar po našem mišljenju, uvažava iterese Bošnjaka”, rekao je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.
Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je o pitanju zamjene stranih sudija u Ustavnom sudu BiH bio izričit – Ustavni sud utemeljenje ima u Ustavu Bosne i Hercegovine.
“Ne može se iz Ustava BiH isključiti postojanje stranih sudija, a da se ne raspakuje komplean ustav i Daytonski mirovni sporazum i da onda vidimo šta ćemo i kako ćemo”, kaže Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH.
Parlamentarna skupština može drugačije urediti pitanje izbora trojice sudija, dodaje Džaferović, ali nigdje nije kazano, ističe, da uzima ovlaštenje predsjedniku Evropskog suda za ljudska prava. Ovo je član 6 Ustava Bosne i Hercegovine. Upravo na taj dio poziva se predlagač novog zakona, ali i predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine.
“Niti to moraju biti stranci, niti ih mora birati predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, naravno pod uslovom da o tome Parlament BiH donese odgovarajući zakon, što je omogućila odredba člana 6 stav 1 tačka D Ustava BiH”, kaže Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a.
Sudija Evropskog suda za ljudska prava podsjeća da je Ustavni sud jedina institucija koja je uspostavljena Daytonskim mirovnim sporazumom, Aneksom 4 koja nema etnički predznak.
“Da biste bili sudija morate imati druge kvalitete, a ne samo etničku pripadnost. Morate biti neovisni i nepristrasni da biste mogli vršiti tu funkciju, a ne da vam jedina kvalifikacija bude to što ste predstavnik jednog, drugog, trećeg ili bilo kojeg konstitutivnog ili nekonstitutivnog naroda”, kaže Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava.
Nakon sjednice Izvršnog odbora SNSD-a, predsjednik te stranke je kazao da ne može garantovati da će predloženi zakon biti usvojen. Pozvao je sve da razgovaraju o prijedlozima.
“Nisam siguran da i kod Bošnjaka ne postoji zabrinutost za ovu situaciju i da i oni razmišljaju na koji način se izađe iz ove situacije, pogotovo nakon naše odluke da se ponašamo kako se ponašamo. Mislim da će i Bošnjacima biti jasno da je neophodno da se sjedne i razgovara na tu temu”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović ocijenio je Prijedlog zakona ponižavajućim, suprotnim od prijedloga koji je ranije bio dostavljen.
“Ponižavajuće rješenje! U Zakonu o odlasku stranih i izboru domaćih sudija Ustavnog suda BiH izbačena Narodna skupština Republike Srpske iz odlučivanja! Potpuno suprotno od prijedloga koji nam je bio dostavljen pred Posebne sjednice. A, nema ni rokova. Ostaje status quo!”, napisao je je Borenović na svom Twitter nalogu.
Predlagač zakona kaže da će inicirati sastanke sa svim strankama, zastupljenim u Parlamentu Bosne i Hercegovine, a predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića pozvao je na sastanak.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
